Profesorica međunarodnih odnosa na Burch univerzitetu u Sarajevu Lejla Ramić-Mesihović ocijenila je da je za Bosnu i Hercegovinu najizglednija promjena nakon izbora dosljedniji pritisak Kongresa Sjedinjenih Američkih Država na administraciju da provodi postojeću politiku prema zapadnom Balkanu.

– Nova većina može našoj regiji dati više prostora na kongresnim saslušanjima i tražiti od State Departmenta da intenzivnije prati situaciju – kazala je.

Ističe da će se učinak izbora za BiH najbolje vidjeti u tome hoće li taj pritisak dovesti do konkretnijih odluka administracije prema akterima koji podrivaju Dejton, kao i do čvršće koordinacije i bliže saradnje Washingtona s Evropskom unijom.

– Američki angažman ima najveću vrijednost kada istovremeno štiti funkcionalnost institucija BiH i podržava reforme koje zemlju približavaju članstvu u EU – kazala je.

Ramić-Mesihović je pojasnila da pobjeda Demokratske partije na američkim međuizborima 3. novembra bitno mijenja odnos snaga u Washingtonu.

– Demokrati su osvojili većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. Promjena u Predstavničkom domu bila je izglednija, dok je rezultat u Senatu pokazao razmjere republikanskog poraza – istakla je.

Naglasila je da su demokrati osvojili sedam mjesta koja su držali republikanci.

– Bolji rezultati demokrata u državama koje su dugo bile republikanska uporišta pokazuju da se nezadovoljstvo Trumpovom administracijom proširilo i na sredine u kojima su republikanci računali na sigurnu podršku – kazala je.

Ramić-Mesihović tvrdi da su troškovi života bili ključno izborno pitanje te da je, prema izlaznoj anketi koju prenosi britanski list Guardian, 39 posto birača navelo ekonomiju kao najvažnije pitanje, dok je 32 posto navelo stanje demokratije.

– Sukob u Hormuškom tjesnacu imao je i neposrednu unutrašnjopolitičku cijenu, jer su birači njegove posljedice osjećali kroz rast cijena goriva. Građani su često javno isticali i nezadovoljstvo načinom na koji aktuelna administracija provodi imigracijsku politiku – kazala je.

Demokrati su pritom, dodala je Ramić-Mesihović, pobjeđivali s kandidatima različitih političkih profila, od umjerenih do progresivnih.

– Rezultat stoga prije svega pokazuje koliko je široko bilo nezadovoljstvo Trumpovim drugim mandatom – tvrdi Ramić-Mesihović.

U unutrašnjoj politici prve konkretne posljedice očekuje u pregovorima o saveznom budžetu i u nadzoru nad administracijom.

– Demokrati će moći blokirati republikanske zakonske prijedloge i tražiti ustupke u finansiranju zdravstvenih i socijalnih programa. Predsjedavanje kongresnim odborima omogućit će im da sazivaju saslušanja i traže dokumentaciju o radu administracije, uključujući provođenje imigracijske politike. Većina u Senatu daje im dodatnu mogućnost da zaustave potvrđivanje Trumpovih kandidata za visoke funkcije i savezne sudove – kazala je.

Pojasnila je da Trump zadržava pravo veta, pa će za veće zakonske promjene biti potreban dogovor s Bijelom kućom ili dovoljno široka dvostranačka podrška u oba doma.

– U vanjskoj politici najkonkretniji prostor za promjenu vidim u odnosu prema Ukrajini. Demokratska većina može staviti novu vojnu pomoć na dnevni red, tražiti sredstva za protuzračnu odbranu i pojačati nadzor nad isporukama i primjenom sankcija Rusiji. Za takav pristup već postoji podrška dijela republikanaca – zaključila je Ramić-Mesihović za Fenu.

(FENA/af)