Građanin koji zadobije povredu prilikom pada na zaleđenim površinama ima pravo na naknadu štete od Grada ili Općine zbog propusta u održavanju javne površine, ali ne u svakom slučaju.

Majid Avdičević, direktor firme Ekspertiza koja se bavi posredovanjem i realizacijom prava građana u oblasti naknade materijalne i nematerijalne štete, za Faktor je pojasnio koje osobe imaju pravo na naplatu štete i kako je ostvariti.

Avdičević ističe da se naplata štete uzima u obzir ako javna površina nije očišćena duže od jednog dana.

- Ukoliko pada snijeg i vi nakon 10 minuta padnete, nemate pravo na naknadu jer je apsolutno nemoguće bilo onom ko je zadužen za održavanje da reaguje. U praksi sudovi tolerišu od 24 sata nakon sniježnih padavina ili poledice pa do pada. Nakon ledene kiše, nema niko ko bi mogao posuti čitav grad u roku od 10 minuta. Ali ako imamo da se snijeg topi danima i da se stvara poledica, dvije ili tri noći zaredom i ne vrši se posipanje površina, i dođe do povrede, tada postoji obaveza. Neko ko je jučer pao i slomio nogu nakon ledene kiše, ne bi imao pravo na naplatu štete, gledajući sa pravne strane – kaže Avdičević, pojašnjavajući da nijedno komunalno preduzeće nije moglo u svega par minuta reagirati i izvršiti posipanje.

Građani, ističe, ne moraju imati uplaćeno osiguranje jer to ne ide preko osiguranja, ali ako su imali uplaćeno osiguranje onda mogu naplatiti i po tom osnovu, što znači dva puta.

Ističe da je nakon pada potrebno pozvati hitnu pomoć i policiju da se konstatuje mjesto i vrijeme povrede.

- Također, bilo bi dobro da se fotografiše mjesta nezgode, da se vidi da ima leda ili snijega. Ako ima svjedoka uzeti kontakt telefon od svjedoka jer može biti potrebno u dokaznom postupku. Obavezno sačuvati sve nalaze od doktora i račune ako se nešto platilo u vezi s liječenjem – pojašnjava Avdičević te dodaje da povrede tipa ugruhanosti i samo bolovi od pada se u praksi ne priznaju.

Navodi da se, kada je u pitanju iznos naknade štete, on određuje na osnovu vrste povrede po tablicama invaliditeta naknade za nematerijalnu štetu tako da se razlikuje od slučaja do slučaja.

Avdičević kaže da se iznos odštete kreće od nekoliko stotina maraka pa do nekoliko hiljada, u zavisnosti od stepena povrede.

Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP Rad, ističe da zimsko održavanje pored čišćenja saobraćajnica, podrazumijeva i ručno i mašinsko čišćenje i posipanje javno-prometnih površina.

- Mora se napomenuti da sve saobraćajnice nisu uvrštene u zimsko održavanje, također nisu uvršteni ni svi trotoari. Čišćenje se vrši prema prioritetima. Gdje je moguće, vrši se mašinsko čišćenje i posipanje, a ukoliko postoje određene fizičke prepreke, čišćenje se vrši ručno – kazao je Ramić.

Ističe da je obaveza i pravnih i fizičkih lica da čiste ispred svojih poslovnih i stambenih objekata.

Nešto drugačija procedura biva ukoliko građani imaju uplaćeno zdravstveno osiguranje u slučaje nezgode u nekoj od osiguravajućih kuća.

Sarajka Azra za Faktor je ispričala svoje prošlogodišnje iskustvo, kada je prilikom pada na poleđenom trotoaru slomila lakat. Azra je imala uplaćeno privatno zdravstveno osiguranje u slučaju nezgode koje je i iskoristila u ovom slučaju.

- Ja sam se prošle godine u januaru okliznula, pala i slomila lakat. To nije uobičajen lom, imala sam istu noć hitnu operaciju i ležala sam u bolnici deset dana. Nakon toga sam imala skoro dva mjeseca fizikalne vježbe. Kada se to završilo, doktorica mi je dala finalni nalaz u kojem su pisali krajnji rezultati i zaostatak koji sam imala na kraju. Procedura naplate je bila jednostavna. Dali su mi formular i šta sve treba od dokumentacije. U formularu sam popunjavala kako se desila nezgoda. Trebala sam priložiti nalaz i mišljenje doktora. Nakon toga su me pozvali kod njihovog doktora na pregled u osiguranje. Sav proces je završio za dva mjeseca. Nakon toga su mi poslali odluku i uplatili novac. Na kraju mi je isplaćeno oko 700 maraka – zaključuje ova Sarajka.

(DEPO PORTAL/dg)