Taman kad su počeo oporavljati, kralj brze mode H&M upravo zbog svoje brze proizvodnje i brzo potrošivih artikala našao se pred novim potencijalnim problemom, rastućim sramom potrošača.
Sramoćenje koje je pokrenula mlada aktivistica Greta Thunberg, a početno se odnosilo na putovanje zrakoplovom, proširilo je svoj značaj i na druge industrije, a upravo to je ono čega se Karl-Johan Persson, izvršni direktor švedske modne kompanije, boji. Kako piše Bloomberg, Perssona zabrinjava što pokret promovira zabrane određenih ponašanja te prosvjednici “zahtijevaju da se prestane letjeti, prestane trošiti i generalno prestane raditi neke stvari”, požalio se u intervjuu.
- Da, to će možda imati mali pozitivan utjecaj po pitanju zaštite okoliša, ali će nas uništiti i imati grozne društvene posljedice – zaključio je direktor H&M-a i jedna od ključnih figura u 2,5 bilijuna (eng. trillion) vrijednoj modnoj industriji koja se u posljednje vrijeme našla pod paljbom kritika zbog zagađenja i radničkih prava u zemljama u razvoju u kojima se uglavnom odjeća proizvodi.
Prema mišljenju Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda, problem je u tome što današnji potrošači žive u dobu brze mode koja je uzrok “krize okoliša i društvene krize”. Industrija proizvodnje odjeće, naime, odgovorna je za deset posto globalne emisije plinova te troši više energije nego što se potroši letom zrakoplovom i putovanjem brodom zajedno.
- Jeftina moda potiče potrošače da kupuju više i češće i da bacaju proizvode koji su još uvijek nosivi, no nova generacija kupaca želi artikle brendova koji im pomažu u spašavanju i očuvanju okoliša – pojasnio je Charles Allen, Bloombergov analitičar maloprodaje.
Švedski modni gigant procijenio je kako se 70 posto utjecaja modne industrije na okoliš dogodi pri proizvodnom procesu te da će do 2040. H&M biti “klimatski pozitivan”, odnosno da će smanjiti svoju proizvodnju emisija plina.
- Moramo smanjiti utjecaj na okoliš, no moramo nastaviti s otvaranjem radnih mjesta, razvojem zdravstvenog osiguranja i svime ostalim što dolazi s ekonomskim rastom – smatra Persson te naglašava kako je njegova kompanija “najveći svjetski korisnik organskog i recikliranog pamuka”, a počeli su i eksperimentirati s proizvodnjom svojih artikala nekim nekonvencionalnim tkaninama koje je lakše reciklirati, poput starih ribarskih mreža i kore citrusa, piše Bloomberg.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 16
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!