Netom promovirani britanski vitez, znanstvenik Mel Greaves, tvrdi da je na najboljem putu da većinu djece poštedi akutne limfoblastične leukemije, jedne od tri najčešće zloćudne bolesti u dječjoj dobi! Najprije kliničar koji je liječio stotine djece od leukemije, a sada i bazični znanstvenik, već je 30 godina, kako sam kaže, opsjednut tom teškom bolešću, odnosno činjenicom da je sve više oboljele djeca i to poglavito u razvijenom svijetu. Tvrdi da bi djeci mogao pomoći “koktel” mikroba (svi mikroorganizmi), odnosno da bi im mogao osigurati “pravilan rad imunološkog sustava, a time i zaštitu od leukemije”. Njegov je životni cilj naoko jednostavan - stvoriti napitak sličan jogurtu koji će spriječiti razvoj te bolesti kod djece, piše Jutarnji.hr.

Za mnoge će, naročito onkologe, a onda i druge znanstvenike, to biti ekscentričan cilj “jer rak ipak nije neprijatelj kojeg bi se moglo tako jednostavno poraziti”. I ranije je bilo onih koji su krenuli u takve bitke puni entuzijazma, da bi na kraju ipak priznali poraz. Rak ih je “prevario” i toliko se promijenio dok su oni tražili “municiju”, da mu “prestiž” nikada do kraja nije bio ugrožen. No, Greavesa i njegove ideje znanstvenici sve više shvaćaju vrlo ozbiljno, odnosno vjeruju da je njegova teorija “dva hitca” točna. Činjenica jest da taj britanski znanstvenik iz Instituta za istraživanje raka u Londonu (Institute of Cancer Research) već tri desetljeća pokušava otkriti tajnu dječje leukemije, a za svoj rad nedavno je proglašen vitezom jer za njegovu teoriju “dvostrukog udara” ima sve više argumenata.

“Trideset godina opsjednut sam razlozima zbog kojih djeca dobivaju leukemiju. Sad po prvi put imam odgovor na to pitanje i možemo početi razmišljati kako da zaustavimo bolest. Tako sam i došao na ideju o ‘piću’”, rekao je nedavno Greaves.

Pedesetih godina prošlog stoljeća akutna limfoblastična leukemija pogađala je jedno od 2000 djece u velikoj Britaniji, a ishod bolesti bio je smrtonosan. Danas se, srećom, uspješno liječi 90 posto djece, premda je liječenje izuzetno toksično, što može imati i dugoročne posljedice. Pedijatri onkolozi naglašavaju da baš zato što su dječji organi puno zdraviji od onih u odraslih, djeca podnose veće količine kemoterapije i zato je njihovo liječenje uspješnije. Međutim, činjenica je da u Europi, ali i drugim razvijenim dijelovima svijeta broj slučajeva leukemije u djece raste posljednjih desetljeća po stopi od jedan posto godišnje.

Greavesu je to bio dovoljan poticaj da zaključi kako je to češće “bolest obilja” i da tim smjerom krene u otkrivanje mogućeg rizičnog faktora. Naime, akutnu limfoblastičnu leukemiju uzrokuje niz bioloških događanja, a početni okidač je genetska mutacija koja se javlja kod jednog od dvadesetoro rođene djece.

“Ta mutacija uzrokovana je nekom vrstom ‘akcidenta’ u maternici. Ona nije nešto što sigurno vodi u bolest, ali u kasnijem životu povećava rizik”, objašnjava Greaves. Da bi se pojavila leukemija mora se dogoditi i još neki biološki “akcident” u koji je uključen imunološki sustav. “Da bi on pravilno funkcionirao, dijete se već u prvoj godini života mora susresti s nekom infekcijom. Ako do toga ne dođe, imunološki sustav ostat će nepripremljen za buduće opasnosti i neće raditi ispravno”, naglašava Greaves.

Po njemu to postaje sve veći problem jer roditelji sve češće i sve više koriste razne antibakterijske maramice, sapune, dezinficiraju kade, podove... Riječju, u domovima više ne smije biti nimalo prljavštine, a onda niti mikroba. Osim toga, majke sve manje doje djecu, a ne manjka ni tendencije za sve manje društvenih kontakata s drugom djecom. To sve skupa znači da djeca rjeđe dolaze u kontakt s mikrobima, što može imati prednosti (manje su bolesna), ali sve očitije i nedostataka. Budući da se mala djeca ne izlažu mikrobima i infekcijama kao nekad, njihov se imunološki sustav, čini se, ne razvija pravilno.

“Kad se napokon dogodi da dijete silom prilika ipak bude izloženo nekim uobičajenim infekcijama, imunološki nepripremljeni sustav reagirat će neuobičajeno, odnosno prekomjerno i izazivat će se kronična upala”, objašnjava Greaves. Kako ta upala napreduje, oslobađaju se citokini u krvi, a to može potaknuti onaj drugi, presudni “udarac”, što na kraju rezultira leukemijom kod djece koja već imaju mutaciju koju nose iz maternice.

“Bolesti su potrebna dva ‘udarca’ da bi se razvila, a upravo ovaj koji stiže iz kronične upale pokreće nepripremljeni imunološki sustav”, kaže Greaves. Dodaje kako je očito da osjetljiva djeca pate od kroničnih upala koje su povezane sa super čistim domovima, a one mijenjaju njihovu osjetljivost na leukemiju, odnosno njezin razvoj.

“Dijete nasljeđuje gene oba roditelja, a među njima i protoonkogene koji mogu ostati uspavani cijeli život, osim ako ih nešto ne potekne na akciju. U tome je Greaves u pravu jer je taj drugi hitac ključan za to hoće li se ili neće razviti leukemija kod nekog djeteta”, kaže prof. dr. Ernest Bilić, pročelnik Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju KBC-a Zagreb. Dodaje da taj “drugi hitac” može biti neki virus, bakterija, ali i okolišni čimbenik poput pesticida, zračenja...

“Poznat je primjer sjevera Škotske, gdje su se u jednom periodu u većem broju naseljavali ljudi iz urbanih dijelova Velike Britanije. Liječnici su nakon nekog vremena uočili da domicilna djeca sve više obolijevaju od leukemije pa se tražio uzrok. Pokazalo se da su očito djeca koja su došla iz grada kroz boravak u vrtićima i jaslicama bila okružena raznim mikrobima koje su sa sobom donijeli u svoje novo boravište. To je potaknulo ‘drugi hitac’ kod dijela domicilne djece koja su onda češće obolijevala od leukemije”, kaže prof.dr. Bilić i ističe kako je sve više dokaza da naš probavni sustav uvelike utječe na naše zdravlje.

“Crijeva su prepuna imunih stanica i zapravo tako štite organizam od raznih bolesti. Zato je ravnoteža mikrobiote toliko važna. Sve se češće sumnja da neravnoteža mikrobiote ima utjecaj, primjerice, i na razvoj multiple skleroze, pa i nekih vrsta demencija”, objašnjava prof.dr. Bilić. Smatra da je očito da za Greavesovu teoriju “dva hitca” ima sve više dokaza jer čak jedan posto djece ima protoonkogene za leukemiju, ali oboli tek svako stoto dijete jer nikad ne dobiju tzv. “drugi hitac”. Jednako tako, oni koji nemaju taj naslijeđeni protoonkogen, a izloženi su nekim potencijalno rizičnim faktorima, poput zračenja, neće oboljeti. Dokaz je i broj oboljelih od leukemije nakon što su Amerikanci bacili atomske bombe na Japan. Očekivao se puno veći broj oboljelih, ali očito nisu svi imali naslijeđeni onkogen za leukemiju pa im je “drugi hitac” učinio puno manju štetu.

Gledajući iz te perspektive, Greaves u časopisu Nature Reviews Cancer opisuje da je bolest očito spoj prenatalnih i ekoloških događanja, odnosno da se radi o nužnosti dvostrukog udara. Ta spoznaja daje znanstvenicima priliku da interveniraju, odnosno u velikoj mjeri spriječe razvoj leukemije u budućnosti.

“Još ne znamo kako, ali možemo pokušati naći načine kako blokirati kroničnu upalu koja kasnije nastaje”, tvrdi Greaves. Njegov znanstveni tim počeo je zato raditi na bakterijama, virusima i drugim mikroorganizmima koji žive u ljudskim crijevima. Osim što nam pomažu da probavimo hranu, oni pokazuju i kojim smo mikroorganizmima bili izloženi tijekom života. Primjerice, ljudi koji žive u razvijenim zemljama u svojim crijevima imaju puno manje bakterijskih vrsta, a razlog je to što su bili izloženi manjem broju bakterija tijekom života.

“Moramo pronaći način da rekonstruiramo njihove mikrobiome, kako nazivamo zajednicu mikroba, i pronaći one vrste bakterija koje su najvažnije za pripremu dječjeg imunološkog sustava”, kaže Greaves. Trenutno eksperimentira na miševima kako bi otkrio koje su bakterije najbolje za stimuliranje njihova imunološkog sustava, a nada se da bi ispitivanje na ljudima moglo krenuti za dvije ili tri godine.

“Cilj je pronaći šest, a možda i deset mikroba koji najbolje mogu vratiti dječji mikrobiom na zdravu razinu. Njihov koktel ne bi se davao u tabletama, već kao piće slično jogurtu. To ne bi samo spriječilo leukemiju u djetinjstvu, već moguće i dijabetes tipa 1 ili alergije koje su u sve većem porastu upravo zbog narušavanja imunološkog sustava kod djece”, optimističan je Greaves.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)