Izricanje presude 7. augusta

Okončano suđenje u 'slučaju Energopetrol': Hoće li Nedžad Branković, Ahmed Žilić i ostali biti osuđeni?

Hronika24.07.17, 15:59h

Okončano suđenje u 'slučaju Energopetrol': Hoće li Nedžad Branković, Ahmed Žilić i ostali biti osuđeni?
Glavni pretres u ovom predmetu počeo je 17. juna 2014. Optužnicu u ovom slučaju podignuta je 7. marta 2014., a potvrđena tri dana kasnije

 

Završnim riječima drugooptuženog i njegovog branitelja danas je u Općinskom sudu Sarajevo (OSS) okončano suđenje u 'slučaju Energopetrol' (EP). Izricanje presude u ovom predmetu zakazano je za 7. august.

 

Radi se o slučaju u kojem se članovi tadašnje Vladine komisije za provođenje tendera za dokapitalizaciju "Energopetrola" (EP) - Kasema Ćatović, Ahmed Žilić, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija i Alma Haseta  terete da su pomogli u sklapanju štetnog ugovora za EP, a Namik Bušatlić, bivši direktor EP-a, za sklapanje štetnog ugovora, te  Nedžad Branković, bivši federalni premijer, za nesavjestan rad u službi, a čime je, kako se u optužnici navodi, pričinjena višemilionska šteta EP-u i FBiH.

 

Branitelj drugooptuženog, Ahmeda Žilića, advokat Fahrija Karkin je, nakon detaljne elaboracije karakteristika procesa, odgovora na završnu riječ optužbe, pojašnjenja za što se  njegov branjenik tereti, analize i konfrontacije dokaza optužbe, predložio oslobađajuću, odnosno odbijajuću presudu, pozivajući se na relevantne zakonske odredbe.

 

Karkin je kazao da je u cijelosti saglasan s argumentacijom i završnim riječima ostalih branitelja i njihovih branjenika, te je, pozivajući se na različite zakonske odredbe, predložio izricanje oslobađajuće presude i to zbog nedostatka dokaza, odnosno zbog okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost.

 

Istovremeno, predložio je odbijajuću presudu, kojoj je dao prednost, a pozivajući se na druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.    

 

Naveo je da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi Žilić počinio djelo za koje se tereti, te „da je odbrana uspjela srušiti tezu o tome da je spomenuti ugovor štetan, kao i nalaze inspekcije“.

 

Karkin se osvrnuo i na izdvojeno mišljenje njegovog klijenta, ustvrdivši da je on (drugooptuženi) optužen ne samo za izdvojeno nego i za mišljenje općenito, te da on (drugooptuženi) kao advokat ne može odgovarati zbog mišljenja koje  daje u sklopu advokatskog angažmana.

 

Naveo je, također, da se njegovom branjeniku ne može suditi zato što je vlastiti advokatski posao radio u skladu sa Zakonom o advokatima, te zato što je usluge naplaćivao u skladu s utvrđenom advokatskom tarifom FBiH, ustvrdivši da se radi o montiranom i politički motiviranom procesu.     

 

Završnu riječ dopunio je i sam drugooptuženi Ahmed Žilić (advokat po vokaciji), analizirajući činjenični supstrat optužnog akta i subjektivne dokaze - iskaze saslušanih svjedoka, te vještaka, komparirajući ih međusobno, uključujući i analizu postupanja Federalne finansijske policije, odnosno nadležnih institucija u vezi sa 'spornim' ugovorom EP-a s mađarsko-hrvatskim konzorcijem MOL/INA 2006. godine.

 

Kritički se osvrnuo na rad nadležnog tužilaštva u ovom predmetu, navodeći da je činjenično stanje netačno utvrđeno, da se optužnica bazira na netačnim i paušalnim navodima, te 'da obiluje pravnim nonsensima', podsjećajući da su 'u opticaju' tri iznosa o navodnoj šteti i to 50, 32 i 10 miliona KM.

 

U tom kontekstu, Žilić, također, podsjeća da, budući da se radilo o ugovoru o finasijskom lizingu, a da je Zakon o finansijskom lizingu usvojen 2008., to pokazuje da se radilo o njegovoj retroaktivnoj primjeni, čime se, kako navodi, neposredno dovodi u pitanje pravna sigurnost.

 

U prilog zastupanim tezama, pozvao se na međunarodne instrumente i pravne dokumente, te praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i na institut presuđene stvari (res-iudicata), budući da su 'sporni' ugovor o dokapitalizaciji EP-a legalizirali Komisija za vrijednosne papire, Registar vrijednosnih papira, Konkurencijsko vijeće i druge nadležne institucije.

 

Drugooptuženi je, nadalje, naveo da je 'meta' kontinuranih napada koji dolaze iz nelustriranog dijela sigurnosnog i pravosudnog aparata.

 

Inače, zastupnica optužbe je u ranije iznijetoj završnoj riječi ustvrdila da su tužbeni navodi dokazani, predloživši da Sud pažljivo analizira dokaze iz ovog predmeta te da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu, a oštećene - "Energopetrol" i Pravobranilaštvo FBiH kao pravnog predstavnika Vlade FBiH uputi na parnicu.

 

Glavni pretres u ovom predmetu počeo je 17. juna 2014. Optužnicu u ovom slučaju podignuta je 7. marta 2014., a potvrđena tri dana kasnije. 

 

(FENA/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook