„Zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni“ – Immanuel Kant (1724.-1804.)

Vijest da je općina Ilidža prodala komad državnog zemljišta investitoru radi izgradnje stambenog objekta ne bi interesirala nikoga, da taj akt nije paradigma stupnja alavosti, neukosti i opće (ne)kulture općinske administracije koja svojim djelovanjem ugrožava temeljne vrijednosti turističkog resursa Kantona Sarajevo, a naročito ambijentalnog turističkog resursa.

Turistički resursi se definiraju kao prirodna (djela prirode, Boga) i atnropogena (djela ljudi) dobra koja se mogu privredno valorizirati. Nema razvoja turizma ako na jednom području nema prirodnih i antropogenih resursa visokog stupnja privlačnosti.
 

„Pronašli smo u Zakonu da je moguća prodaja državnog zemljišta u blizini izvorišta rijeke Bosne neposrednom pogodbom u svrhu kompletiranja građevinske parcele za izgradnju stambenog objekta, a da li je to odsustvo etike zvanja, odsustvo vizije razvoja, odsustvo kriterija za moralno vrednovanje i napokon  neetički akt prema građanima Sarajeva, to ne znamo jer se u to ne razumijemo“. To bi otprilike mogao biti jedini mogući odgovor nadležnih iz općine Ilidža, na pitanje: Zašto ste prodali državno zemljište u blizini Vrela Bosne nekoj kompaniji ili fizičkom licu radi izgradnje stambenog objekta?

Očigledno je u ovom slučaju da je pravna radnja općinske administracije u skladu sa Zakonom, ali je isto tako očigledno da je takva radnja društveno štetna (tzv. rupa u zakonu). Država kažnjava prekršaj Zakona, a sankcija za prekršaj moralne norme se izražava kao reakcija društva. Zato javnost treba reagirati bez obzira na prividno malu veličinu društvene štete.

A da li je to odsustvo etike zvanja, odsustvo vizije razvoja, odsustvo kriterija za moralno vrednovanje i napokon neetički akt prema građanima Sarajeva, to ne znamo jer se u to ne razumijemo!

U marketinškom smislu turistička destinacija Sarajevo je region koji u sebi sadrži više atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvod. Jedna od tih atrakcija je banja Ilidža sa termalnim izvorima i Velika Aleja sa Vrelom Bosne.

Od vremena (1892.) prvih planskih uređenja parkovskih površina, park Ilidža se neprestano proširivao. Otkupljivane su parcele Mejreme Svrzo, rođene Glođo, Mustaj-bega Turhanije, Omer-bega Fadilpašića... i sađena su srednja i visoka rastinja četinara i listopadnog drveća sa Igmana i okoline. Banja Ilidža je tako postala čuvena ne samo po svojoj sumpornoj vodi nego i po ljepoti prirodnog i izgrađenog ambijenta. Tu su dolazile i visoke ličnosti austrougarske uprave iz Sarajeva i Beča ali i najveći slikari monarhije. Milena Mrazović je zabilježila da je 1895. godine, prestolonasljednik sa suprugom posjetio vrelo Bosne, ali ne i banju koja je još bila neizgrađena.

Prvi svjetski rat nije pričinio veću štetu parkovima na Ilidži, za razliku od Drugog svjetskog rata koji je parku nanio velike štete. Posljednji rat u Bosni i Hercegovini je pričinio velike i dalekosežne posljedice posebno u trenucima donošenja odluke da dio teritorije općine pripadne Federaciji BiH.

Materijalni resursi su bili gotovo potpuno uništeni. Vlasti Republike Srpske su na Ilidži demontirali što se moglo demontirati, odnijeli opremu, zalihe, građevinski materijal, a mnoge kuće i objekti su zapaljeni. Na sreću, park Ilidža i posebno Velika Aleja nisu devastirani kao sarajevski parkovi koji su pretrpjeli štetu preko 90 posto.

Sukobljavanje razvoja turizma i neke druge privredne djelatnosti u prostoru podrazumijeva prednost turizma, zato što on nije nepovratni potrošač prirodnih vrijednosti

Svojevremenim useljavanjem međunarodnih vojnih snaga u hotel „Terme“ je zatvorena Hrasnička cesta i saobraćaj za Hrasnicu i Sokolović koloniju je usmjeren preko ulice Bokeljskih mornara koji presijeca Veliku Aleju na njenom početku. Automobili i danas nailaze iz oba pravca, presijecajući pješačku vezu parkinga i sadašnjeg stajališta za fijakere. Očigledno je da saobraćaj valja vratiti na staro rješenje (Hrasnička cesta), a saobraćaj ulicom Bokeljskih mornara omogućiti samo do parkirališta na početku Velike Aleje.

Kako privući buduće velike investitore na Ilidžu i Kanton Sarajevo? Banjski, rekreativni i hotelski kompleksi na Ilidži ne mogu dostići visoki nivo uređenosti i izgrađenosti bez uređenja neposredne i šire okoline. To je moguće samo deprovincijaliziranjem općinskih administracija, a potom čitave države, kako je to nedavno formulirao prof. Filandra. U našem slučaju to bi značilo kupovinu (od strane države) preostalih privatnih građevinskih parcela oko izvorišta rijeke Bosne kroz pravo preče kupnje, a ne prodaju državnog zemljišta za stambenu izgradnju kao što čini općina Ilidža.

Mnogi elementi koji određuju ambijent življenja velike većine stanovnika Kantona Sarajevo, kao što su resursi pitke vode, termalni i mineralni izvori i zona za rekreaciju, se obezbjeđuju na Ilidži. Sukobljavanje razvoja turizma i neke druge privredne djelatnosti u prostoru podrazumijeva prednost turizma, zato što on nije nepovratni potrošač prirodnih vrijednosti.

Turizam je prljava industrija i njegov razvoj, od polovine XX stoljeća, je pokazao da je stihijski razvoj imao negativne posljedice po očuvanje životne sredine isto kao i nekontrolirani razvoj drugih industrija i pretjerana urbanizacija. Negativni uticaji koje donosi razvoj turizma, ali i općenito razvoj, su: zagađivanje voda, zagađivanje zemljišta (odlaganjem smeća, otpadne vode domaćinstava, mineralna đubriva, pesticidi...), zagađivanje vazduha (posebno automobilskim gasovima), narušavanje pejzaža, prekomijerno urbaniziranje prostora, ugrožavanje biodiverziteta, povećanje buke (posebno buke aviona), ugrožavanje lokalnog stanovništva u zdravstvenom smislu i drugi negativni uticaji. Evropa, a naročito region Zapadnog Balkana, je trenutno svjedok čak trostruke krize, sigurnosne, finansijske i zdravstvene, koje evidentno utiču na turistička kretanja.

Posljednja (neoružana) ofanziva na BiH je krenula odmah nakon najave velikih ekonomskih promjena i krupnih infrastrukturnih investicija (inicijativa Velike Britanije i Njemačke). Kontraofanziva može da bude samo deprovincijaliziranje društva u svakom smislu

Istovremeno, osnovni uvjet za razvoj turizma i krupne investicije koje idu uz njegov razvoj je zdrava i nezagađena životna sredina. Ukoliko je životna sredina očuvanija i atraktivnija, povoljnije su mogućnosti za razvoj i investiranje u turističku industriju. Razvijanjem svijesti o pozitivnim i negativnim uticajima razvoja turizma na okoliš mogu se postići, izbjeći ili ublažiti navedeni uticaji u narednim vremenima.

Pljačka naše zemlje preko dvije decenije se nesmanjeno nastavlja, ali više ne oružanim sredstvima. Tako je moguće da medijski spinovana bh. javnost za neodgovornost naše vlastite administracije, neorganiziranost, nepostojanje pravila ponašanja u urbanom prostoru i prirodi, nepostojanje ili nepoštivanje prostornih planova, sklonost ka korupciji i anarhiji... okrivljuje turiste i još uvijek rijetke investitore. Kako su nam u ratnim vremenima strane obavještajne službe ubacivale tzv. mudžahedine, a ratno rukovodstvo propustalo da ih stavi pod punu kontrolu Armije BiH, tako se i danas u dio FBiH ubacuju razne osobe radikalnih poriva, a regionalni mediji Bosnu i Hercegovinu (tačnije dio BiH) predstavljaju svijetu onakvu kakva ona objektivno nije (potpuno okupirana radikalnim islamistima).

Posljednja (neoružana) ofanziva na BiH je krenula odmah nakon najave velikih ekonomskih promjena i krupnih infrastrukturnih investicija (inicijativa Velike Britanije i Njemačke). Kontraofanziva može da bude samo deprovincijaliziranje društva u svakom smislu.

 
Mediji u regionu svakodnevno spinuju javnost  naslovima: Arapi kupuju Bosnu i Hercegovinu, Arapi dolaze, Arapi su došli, Arapi se mole Bogu na otvorenom u prirodi...

Građani Beograda protestiraju na ulici ne zato što Arapi investiraju u Beograd (Beograd na vodi), već zbog terorističkih aktivnosti stranačkih paravojski (noćno rušenje Savamale od strane stranačke vojske sa čarapama na glavi). Premijer susjedne Srbije je u nedavnom intervjuu opisao kako se rasplakao kada je na Surčinu vidio poredane avione Air Serbie (arapski investicioni kapital).

Neuka vlast našu zemlju pretvara u jeftinu destinaciju koja ne zna zaraditi na turizmu, a istovremeno potiče investicije u gradnju jeftinih apartmana za objektivno nižu ekonomsku klasu kupaca

Da li mediji u susjednoj Crnoj Gori problematiziraju prodaju Porto Montenegra arapskim investitorima? Po podacima Hrvatske gospodarske komore najveći investitori u turizam Hrvatske su iz Turske, a najveće interesiranje za ulaganja pokazuju saudijski investitori. Mediji u susjednoj Hrvatskoj trijumfalno objavljuju dolazak saudijskog princa koji ulaže u „najbolje od najboljih“ iz svijeta biznisa, a u Hrvatsku dolazi iz Monaka gdje se družio sa princom Albertom II. Hoće li kapital iz najradikalnijih islamskih zemalja na svijetu ugroziti pravoslavlje u Srbiji ili katoličanstvo u Hrvatskoj? Ko danas zna ko je tačno vlasnik Mercedesa ili mnogih drugih svjetskih brendova?

Šta radi naša lokalna vlast? Država (općina Ilidža) prodaje državno zemljište na Vrelu Bosne za 38 BAM po kvadratu za izgradnju stambenog objekta. Do mene dolaze neprovjerene informacije od kolega da je mladi saudijski milijarder nedavno iznajmio u Sarajevu automobil visoke klase sa vozačem na raspolaganju 24 sata, za 200 eura po danu, a da je inače najviša moguća objavljena cijena tzv. predsjedničkog apartmana u hotelu u starom dijelu grada 450 eura po danu itd. Po gruboj računici, princ za boravak od desetak dana u Bosni i Hercegovini nije mogao potrošiti više od desetak hiljada eura.

Neuka vlast našu zemlju pretvara u jeftinu destinaciju koja ne zna zaraditi na turizmu, a istovremeno potiče investicije u gradnju jeftinih apartmana za objektivno nižu ekonomsku klasu kupaca.

U susjednom Dubrovniku najam vile Šeherezada se penje do 12.000 eura po danu, vile Orsula preko 2.000 eura, apartmani (tri apartmana) Agava od 5.000 do 7.000 eura po apartmanu..., a obična dvokrevetna soba u hotelu Pucić (4*) ili hotelu Bellevue (4*)je preko 450 eura, naravno po danu.

Od početaka modernog turizma Sarajevo je jedna od četiri najveće turističke destinacije Balkana (uz Istanbul, Atinu i Dubrovnik) i ima sve pretpostavke da se razvije u svjetski turistički centar. Niko neće doći u Sarajevo sa idejom da spava u jednom od njegovih hotela ma kako oni bili luksuzni. Razlozi za dolazak su velika dobra Kantona Sarajevo (raznolika priroda i kultura), raspoloženi gostoljubivi ljudi, zdravstvena i lična sigurnost, i to znaju turistički djelatnici.

Nakon najavljenog referenduma u RS-u i lokalnih izbora u oktobru veoma je vjerovatno da će nas ponovo pritisnuti zadah bezbjedonosno nesigurne provincije. Je li to život kakav želimo još slijedeće četiri godine u svojoj općini?

Deprovincijaliziranje može početi već na narednim lokalnim izborima, izborom osoba sa  izgrađenom „etikom zvanja“, osoba koje znaju kako ubrzati ekonomski rast, kako kreirati nova bolje vrednovana radna mjesta, kako odgovorno upravljati okolišom, saobraćajem, prostorom i prirodnim resursima po principu najbolje EU i svjetske prakse. U međuvremenu neuke ali alave općinske administracije u XXI stoljeće nas uvode krpanjem rupa na kolovozu, tradicionalnim popločavanjem ulica, pretvaranjem parkovskih površina u građevinske, obećavanjem da će uvesti vodu (?!) u pojedina naselja, ubrzano pred izbore iscrtavaju pješačke zebre koje će uzgred rečeno (zbog nekvalitetnih boja) saprati prve jesenske kiše.

Nakon najavljenog referenduma u RS-u i lokalnih izbora u oktobru veoma je vjerovatno da će nas ponovo pritisnuti zadah bezbjedonosno nesigurne provincije. Je li to život kakav želimo još slijedeće četiri godine u svojoj općini?

Građani i malograđani, narode i narodnosti svih vjera, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Ostali, pismeni i nepismeni, marš na glasanje za dostojanstven život kakav svi želimo.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook