Opsjednuta očevom harizmom i nacizmom

Kćerka zloglasnog Himmlera, zvana 'naci-princeza', u 85. godini života i dalje šokira svijet!

Nedjeljni magazin24.05.15, 12:06h

Kćerka zloglasnog Himmlera, zvana 'naci-princeza', u 85. godini života i dalje šokira svijet!
Prije 70 godina, Heinrich Himmler, jedan od glavnih organizatora holokausta, zagrizao je otrovnu kapsulu i time počinio samoubistvo. Njegova kćer danas i dalje u sklopu svoje skupine koja okuplja neonaciste govori u njegovu obranu

 

Heinrich Himmler, arhitekt 'Konačnog rješenja', koje je rezultiralo zvjerskim ubojstvima šest milijuna Židova, čovjek je kojeg se rijetki žele sjećati. Ipak postoji jedna osoba koja žali za njim - njegova kćer Gudrun Burwitz (85), zvana i princeza nacizma, koja još uvijek vjeruje da je on bio dobar čovjek, piše Daily Mail.


Prije više od sedam desetljeća upravo je ona pisala o 'predivnom' provodu u Daschau, kampu smrti, u kojem je došla u posjet ocu te je još uvijek velika zagovarateljica ideologija nacizma.


'Danas smo otišli u koncentracijski logor SS-a Dachau. Vidjeli smo sve što smo mogli. Vidjeli smo radove u vrtu, stabla breskvi. Slike koje su naslikali zatvorenici. Bilo je vrlo lijepo', napisala je tada tinejdžerica Gudrun.


Desetljeća kasnije ništa nije umanjilo njezinu strast prema uvjerenjima koje je zagovarao njezin otac, a zbog te strastvenosti prema nacizmu, brojni je nacisti poštuju 'gotovo kao božanstvo'.


Ona je posvetila život pomažući preživjelim nacistima da izbjegnu ruku pravde, pa čak i sada, u 80-ima, smatra se kumom ekstremno desničarskih ženskih skupina, s namjerom da se zabranjena ideologija infiltrira u dječje vrtiće i škole ne bili s njom upoznala mlade ljude.


Gudrun je imala 14 godina kada je ostala bez oca, a za razliku od većine djece očeva koji su služili Hitleru na visokoj hijerahijskoj ljestvici, ona se svog nije odrekla.


'Svake godine 24. prosinca s ocem sam se vozila kako bi vidjeli Hitlera u Munchenu i kako bi mu čestitali Božić. Kada sam bila mala, davao mi je lutke. Kasnije mi je poklanjao bomboniere', ispričala je Gudrun, rijetka osoba kojoj su godine Drugog svjetskog rata ostale u najljepšem sjećanju.


U njezinoj kući u Munchenu nalazi se rukopis napisan kao podsjetnik na Himmlera. U njemu se, kako kaže, nalazi raskrinkavanje laži koje su Saveznici godinama govorili o njemu nakon rata. Nije iznenađenje da rukopis nikada nije objavljen.


Jedna od najvećih laži o njemu jest način na koji je umro, tvrdi Gudrun. Ona vjeruje da su njezinog oca ubili Saveznici koji su ga uhitili nakon što se dao u bijeg obučen kao vojnik, obrijanih brkova i s povezom preko očiju.

'Ja ne vjerujem da je popio otrovnu kapsulu. Majka i ja nikada nismo primili službenu obavijest o njegovoj smrti. Za mene, njegova fotografija na kojoj se vidi mrtav, je retuširana', rekla je.


Ona je sada vodeća figura u grupi za podršku 'Tiha pomoć' koja pomaže odbjeglim nacistima. 2010., njezina je skupina financirala obranu Samuela Kunza, SS-ovca optuženog za sudjelovanje u ubojstvima 437.000 Židova u kampu Belzec u Poljskoj.


Dvije godine prije nego je umro u svom krevetu, stala je u obranu Klaasa Carela Fabera, Nizozemca koji je služio u SS-u u Nizozemskoj gdje je ubijao Židove. Pomogla je u sprečavanju da ga se isporuči Nizozemskoj iz Njemačke u kojoj je umro u miru.


Pomogla je mnogim drugim nacistima da se infiltriraju u elitne njemačke društvene slojeve. A njezinu grupu, koja broji svega nekoliko desetaka članova, financiraju bogati industrijalci, pretpostavlja se njih 1.000 diljem Europe.


Njezin se svijet raspao kada je Himmler počinio samoubojstvo u istražnom centru Saveznika u blizini Luneburga, 24. svibnja 1945. Gudrun i ostale članove skupine 'Tiha pomoć' motri Ured za zaštitu Ustava, njemačka obavještajna služba koja se bavi zbivanjima u zemlji.


1950-ih je govorila kako će otići u SAD, gdje su 'dokumenti o njezinom ocu', kako bi dokazala da se nije ubio već je ubijen. Međutim, malo je vjerojatno da će joj SAD ikada odobriti vizu.

 

(dnevnik.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook