U svome posljednjem intervju za TV Alfa pisac i akadamik Abdulah Sidran iznio je šokantne činjenice vezane, kako tvrdi, za pravu sudbinu njegovog nekadašnjeg suradnika na filmskim projektima Emira Kusturice.  

On je, u razgovoru sa novinarom Zvonkom Marićem, gledaoce ove televizije podsjetio na reportažu iz magazina „Dani“ koji datira iz ratne '93. i koja je sa pravih linija odbrane grada Sarajeva donijela priču o tragičnoj smrti Emira Kusturice, kao komandanta jedne od jednica Armije RBiH.

- Kusturica je herojski poginuo u akciji na Brusu, a grobno mjesto ovoga šehida ostalo je skriveno na Trebeviću, u teritoriji koje sada pripada RS-u, pojasnio je Sidran, te dodao:

- Druga priča govori o tome kako je Kusturicu ubio ruski snajperista; bilo kako bilo on je, po ovoj verziji, stradao u podnožjima Sarajeva braneći svoj grad.

Sidran: "Mi trebamo staviti tačku na ovu priču, napraviti spomenik našem Emiru, a  neka Pantelija priča šta god hoće".

Dvadest i jednu godinu kasnije, javila se inicijativa od strane njegovog suboraca da se njegovi ostaci prebace u Sarajevo i da se sagradi spomenik za istinskog heroja odbrane Sarajeva.

 
Srpske tajne službe su, po tvrdnjama dobro upućenih svjedoka, navodi Sidran, lansirale dvojnika Emira Kusturice. Radi se o Panteliji Milisavljeviću koji već 20 godina hoda po Srbiji i predstavlja se kao slavni reditelj.  

- Mi trebamo staviti tačku na ovu priču, napraviti spomenik našem Emiru, a  neka Pantelija priča šta god hoće. Emir je naš čovjek i šehid i hvala mu za sva vremena, izjavio je na kraju intervjua najveći bosanski pjesnik i autor scenarija za dva, vjerovatno ponajbolja, filma u režiji Emira Kusturice ('Sjećaš li se Dolly Bell' i 'Otac na službenom putu').

Neke činjenice idu u prilog člnaku kojeg su objavili „Dani“ sada već davne '93. Tako je, recimo, Kusturica u svome posljednjem javnom nastupu, telefonskom javljanju za program TV Sarajevo u aprilu '92., pozvao građane Sarajeva, ali i svjetsku javnost, da se odbrane od „divljaka sa brda“.  

Drugi prilog koji ide u korist ovim tvrdanja jeste čuveno pismo potkovanom Rasimu koje je slavni reditelj objavio u martu '93. U tadašnjem „Oslobođenju“, a u kojem opisuje strahote jednog Bošnjaka koje je preživio u srpskim logorima u Bosanskoj Krajini.

Ovo Sidranovo podsjećanje, koje već izazva burne reakcije u BiH i čitavom regionu, ponovo otvara rasprave o stvarnom identitetu čovjeka koje se danas predstavlja kao Emir Kusturica.  

Da li su to samo Sidranove književne fantazije ili u svemu ovome ima i istine, pogledajte sami u priloženom videu - i donesite svoj sud!

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ak)