Prije tri milijarde i 260 milijuna godina oceani su uzavreli, nebo je postalo crveno, a tlo se treslo čitavih pola sata. Zemlju je udario asteroid koji je u promjeru imao 48 kilometara. Da je kojim slučajem netko mogao pogledati u nebo u tom trenutku, vjerojatno bi pomislio kako se najveća planina koju je ikad vidio ne bi trebala nalaziti tamo gore.
Asteroid je udario u područje nad kojim se danas nalazi Južnoafrička republika, mada Zemlja naravno tada nije izgledala kao danas. Napravio je krater koji bi se protezao preko polovine te zemlje, 478 kilometara u promjeru. Udar je imao takvu snagu i oslobodio je toliku energiju da je gornji dio oceana proključao, a tsunami koji je nastao bio je visok više od stotinu metara.
Znanstvenici su sve to uspjeli rekonstruirati proučavajući frakture u slojevima greenstone (zelenih stijena) u području gorja Barbeton u Južnoj Africi. Riječ je o jednom on najstarijih gorja na planeti, jer se cijelo područje nalazi na najstarijem kratonu na Zemlji. Njihov rad bit će objavljen u časopisu Američkog geofizičkog društva Geochemistry, Geophysics, Geosystems.
Tragovi veličine pijeska
Pukotine koje su znanstvenici proučavali nastale su kada je asteroid udario u Zemlju brzinom od 67 tisuća kilometara na sat. Tektonski su procesi u milijardama godina koje su otad prošle izbrisale tragove udara, no znanstvenici su našli tragove veličine pijeska u stijenama. Utim su slojevima pronašli i tragove iridija, elementa koji je relativno rijedak na Zemlji, ali ga ima u asteroidima.
Pomoću dobivenih podataka, znanstvenici su napravili model udara. Zaključili su da je ogromni asteroid udario u ocean tisućama kilometara od stijena u Barbetonu i oslobodio nevjerojatnu količinu energije koja je poslala tsunamije i seizmičke valove preko cijelog planeta.
Taj se udar dogodio u periodu povijesti Sunčeva sustava kada su se golemi asteroidi još kretali oko Sunca, udarajući u tek formirane planete. Vrlo je vjerojatno da asteroid koji je udario u Zemlju prije 3,26 milijardi godina nije bio jedini, zaključuju još znanstvenici.
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook