LJUDSKA KOSA, DABROVA ANALNE IZLUČEVINE, ANTIFRIZ...

Da, ove odvratne stvari svaki dan jedete!

Arhiva12.03.14, 12:20h

Veliki broj prerađenih namirnica ima najbolji okus ako se konzumiraju bez znanja o njihovim sastojcima. No činjenica je da veliki broj svakodnevnih namirnica, poput kruha, sokova i žitarica uopće nije tako siguran kao što smatrate – slijedi devet doista odvratnih stvari koje svakodnevno konzumirate da ni ne znate

hrana novaVeliki broj prerađenih namirnica ima najbolji okus ako se konzumiraju bez znanja o njihovim sastojcima. No činjenica je da veliki broj svakodnevnih namirnica, poput kruha, sokova i žitarica uopće nije tako siguran kao što smatrate – slijedi devet doista odvratnih stvari koje svakodnevno konzumirate da ni ne znate.

I dok mislite da se hranite zdravo te da su na vašem stolu sigurne namirnice, velike su šanse da svakodnevno konzumirate sastojke kao što su katran, antifriz ili čak dabrove analne izlučevine, piše Huffington Post. 

 

Dabrove analne izlučevine

U sastojcima navedeno kao: kastoreum.

Najčešće ga konzumiramo: poslastice s okusom vanilije

Premda, kastoreum, tekućina koja se nalazi u vrećici u blizini dabrovog anusa, niti malo ne zvuči ukusno, vrlo često se koristi kao zamjena za aromu vanilije.

 

Ljudska kosa

U sastojcima navedeno kao: L-cistein.

Najčešće ga konzumiramo: peciva, kolači i slični proizvodi.

Vjerovali ili ne, ovaj spoj koji se dobiva od ljudske kose ili pak iz perja pačjeg perja koristi se za poboljšavanje okusa. L-cistein vrlo je uobičajen pa se nemojte čuditi ako ste ga već i danas pojeli.

 

Ugljeni katran

U sastojcima navedeno kao: boja za hranu.

Najčešće ga konzumiramo: gotovo svaka umjetno obojana hrana

Kada su proizvođači počeli proizvoditi sintetičku boju za hranu prije gotov 120 godina, u velikoj mjeri su se oslanjali na ugljeni katran (nusprodukt karboniziranih ugljena). Iako je prehrambena industrija uglavnom ukinula ovaj proizvod, ali ni alternativa nije puno bolja: nafta.

Iako su certificirane boje za hrane se nazivaju ugljenim katranom zbog tradicionalnog podrijetla, danas se boje za hranu sintetiziraju uglavnom od sirovina dobivenih iz naft.

 

Antifriz

U sastojcima navedeno kao: propilen glikol

Najčešće ga konzumiramo: preljev za salatu

Propilen glikol se obično koristi kao antifriz, ali je manje toksičan etilnog glikola, koji je vrlo sličan proizvod, a vrlo često se nalazi u preljevima za salatu gdje služi za zgušnjavanje.

 

Teško zapaljivi sastojci

U sastojcima navedeno kao: brominirana biljna ulja (BVO)

Najčešće ih konzumiramo: sokovi s okusima citrusa

Nešto što se naziva 'biljnim uljem' u proizvodnji hrane ne čini se štetnim, ali aktivni element, bromin, vrlo često se koristi kao vatrostalno sredstvo u namještaju, a može bit toksičan. Visoka razina potrošnje može biti povezana sa smanjenom neurološkom sposobnošću te ranim početkom puberteta.

 

Biodizel

U sastojcima navedeno kao: tercijarni butilhidrokinon (TBHQ)

Najčešće ga konzumiramo: pileći medaljoni

TBHQ nije samo odvratan već može biti poprilično toksičan. Ova sintetički konzervans koristi se gotovo u svemu, od žvakaćih guma do laka za nokte ili pak krekera. Ovaj dodatak je toliko opasan, da se već od jednog grama možete razboljeti.

 

Pijesak

U sastojcima navedeno kao: silicijev-dioksid

Najčešće ga konzumiramo: sol, juhe…

Silicijev-dioksid dodaje se u hranu kao sredstvo protiv grušanja, ali i za kontrolu vlage. Ako je vaša juha pomalo grudasta ili ima sitna zrnca, sada znate zašto.

 

Gorivo za zrakoplov

U sastojcima navedeno kao: butil hidroksi toluen (BHT)

Najčešće ga konzumiramo: Žitarice

Svima je poznato kako su antioksidansi dobri za organizam, a neki su bolji, a neki lošiji. Upravo ovaj antioksidans spada u 'lošu' skupinu. Naime, on pomaže u održavanju svježine hrane, a riječ je o istom spoju koji se nalazi i u naftnim proizvodima.

 

Boraks

U sastojcima navedeno kao: E285

Najčešće ga konzumiramo: Kavijar

Boraks, poznat kao učinkovito sredstvo za čišćenje, također se pojavljuje i kao prehrambeni konzervans u kavijaru. Iako je njegova prodaja zakonom zabranjena u SAD-u, u drugim zemljama se slobodno prodaje.

 

 

(tportal/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook