Mnogi građani Bosne i Hercegovine koji putuju u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju ili Njemačku žele sa sobom ponijeti domaću sudžuku, posebno tokom zimskih mjeseci kada se tradicionalno pripremaju suhomesnati proizvodi.

Međutim, ono što mnogi smatraju običnim poklonom za porodicu ili prijatelje može izazvati ozbiljne probleme na granici, uključujući oduzimanje hrane i visoke novčane kazne, poše GPMaljevac.com.

Prema važećim pravilima Evropske unije, putnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine ne smiju u ličnoj prtljazi unositi sudžuku niti druge mesne prerađevine. To znači da je dozvoljena količina sudžuke prilikom prelaska granice iz BiH u Hrvatsku tačno nula kilograma.

Hrvatska carinska uprava jasno navodi da je unos mesa, mlijeka i njihovih proizvoda iz trećih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, zabranjen u ličnoj prtljazi putnika. Isto pravilo važi i za putnike koji dolaze iz Srbije, Crne Gore i drugih zemalja na koje se primjenjuju ova ograničenja. 

To znači da se preko granice ne smije prenijeti ni kilogram domaće sudžuke, ali ni manja količina od nekoliko stotina grama. Zabrana obuhvata i suho meso, kobasice, kulen, pršut, slaninu i druge proizvode koji sadrže meso.

Važno je naglasiti da pravila ne prave razliku između domaće sudžuke pripremljene u vlastitom domaćinstvu i proizvoda kupljenog u trgovini. Čak ni fabričko pakovanje, deklaracija proizvođača ili vakuumiranje ne predstavljaju izuzetak od zabrane.

Putnici često vjeruju da mogu prenijeti jedan ili dva kilograma suhomesnatih proizvoda ukoliko je riječ o hrani namijenjenoj isključivo porodici. Međutim, ograničenje od dva kilograma odnosi se na određene druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, a ne na meso i mesne prerađevine.

Posebno je važno pitanje novčanih kazni, jer posljedice mogu biti znatno ozbiljnije od samog oduzimanja hrane. Prema hrvatskom Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Evropske unije, izmijenjenom u martu 2025. godine, za određene teške carinske prekršaje fizičkim osobama propisana je novčana kazna od 390 do čak 13.260 eura.

Član 63. ovog zakona obuhvata, između ostalog, pokušaj unošenja robe na skriven način, kao i nepodnošenje carinske deklaracije za robu za koju postoje zabrane ili ograničenja prilikom uvoza. Budući da sudžuka iz BiH pripada zabranjenim mesnim proizvodima, neprijavljeni unos može predstavljati prekršaj na koji se primjenjuju ove odredbe.

Ipak, izuzetno je važno naglasiti da kazna od 13.260 eura ne znači da će svaki putnik kod kojeg se pronađe sudžuka automatski platiti toliki iznos. Riječ je o najvišoj zakonski propisanoj kazni za navedenu kategoriju prekršaja. Konkretna sankcija zavisi od okolnosti slučaja, načina unošenja robe, količine, eventualnog prikrivanja proizvoda i pravne kvalifikacije prekršaja.

Primjera radi, ako putnik u automobilu ima pet kilograma domaće sudžuke koju nije prijavio, carinski službenici mogu je oduzeti, a zbog neprijavljivanja može biti pokrenut i prekršajni postupak. Međutim, ni u slučaju da je pronađeno samo pola kilograma sudžuke, putnik nema pravo zahtijevati da mu proizvod bude dopušten zato što je količina mala.

Osim mogućih novčanih kazni, putnike u Hrvatskoj mogu pogoditi i dodatni troškovi uništavanja oduzetih proizvoda. Prema pravilniku objavljenom u Narodnim novinama, za uništavanje nepropisno unesenih proizvoda životinjskog porijekla iz lične prtljage predviđen je trošak od 10 eura za pošiljku težine do jednog kilograma. Za svaki dodatni kilogram taj iznos povećava se za dva eura.

To znači da putnik kojem se oduzme pet kilograma sudžuke, prema ovom obračunu, može imati trošak uništavanja od 18 eura. Ovaj iznos nije prekršajna kazna, nego poseban trošak zbrinjavanja zabranjenog proizvoda.

Često se postavlja i pitanje može li sudžuka proći granicu ako putnik kaže da je namijenjena porodici koja živi u Njemačkoj ili Austriji. Odgovor je negativan. Činjenica da se radi o poklonu, a ne robi za prodaju, ne mijenja pravila. Ako putnik iz Bosne i Hercegovine putuje prema Njemačkoj preko Hrvatske, zabrana se primjenjuje već na prvom ulasku u Evropsku uniju.

Također, oslobođenje od plaćanja carine i poreza za robu vrijednosti do 300 eura, koje u pravilu važi za cestovni putnički promet, ne odnosi se na namirnice čiji je unos zabranjen. Zbog toga račun iz trgovine koji pokazuje da je sudžuka plaćena 20 ili 30 eura ne daje putniku pravo da je unese.

Drugačija pravila važe za putovanja između država članica Evropske unije. Kada se meso i mesne prerađevine prenose iz jedne članice EU u drugu za ličnu potrošnju, njihov unos u pravilu je dozvoljen, uz moguća posebna ograničenja zbog bolesti životinja. To, međutim, ne predstavlja izuzetak za sudžuku koja se iz Bosne i Hercegovine pokušava unijeti preko hrvatske granice.

Razlog ovako strogih pravila nije samo carinska kontrola nego i zaštita zdravlja životinja. Evropska komisija upozorava da meso i mesni proizvodi mogu biti izvor uzročnika zaraznih bolesti, uključujući slinavku i šap te klasičnu svinjsku kugu. Zbog toga su ograničenja uvedena na nivou Evropske unije, a ne samo Hrvatske.

Ukoliko putnik na graničnom prijelazu ustanovi da u prtljazi ima sudžuku ili druge zabranjene mesne proizvode, važno je da to sam prijavi nadležnim službenicima prije završetka carinske kontrole. Prijavljivanje ne znači da će mu biti dopušten unos, ali je bitna razlika između otvorenog prijavljivanja proizvoda i pokušaja njegovog prikrivanja.

Prema pravilima EU, neprijavljeni mesni proizvodi koji ne ispunjavaju uslove unosa mogu biti zaplijenjeni i uništeni, uz mogućnost novčane kazne ili drugih zakonom predviđenih postupaka.

(DEPO PORTAL/ad)