Genom kuge
Kuga koja je u prošlosti nazivana "Crna smrt" ponovo bi se mogla pojaviti na zemlji i opasno zaprijetiti čovječanstvu, upozorili su naučnici s kanadskog DNK centra Univerziteta u Hamiltonu.
Naučnici su izolirali tragove iz zuba žrtava od prije 1.500 godina i zaključili da je bakterija koja živi u trenutnoj populaciji glodara razvijenija od one za koju se smatra da je kriva za "Crnu smrt" te da bi mogla pokrenuti novu pojavu kuge.
Prema izvještaju predstavljenom u časopisu "The Lancet Infectious Diseases," nove analize ukazuju da su različiti sojevi bakterije Yersinia prouzrokovali i Justinijanovu kugu i „Crnu smrt“.
Epidemiolozi u našoj zemlji za "Avaz" naglašavaju da je kroz historiju ova bakterija s glodara prešla na ljude, a da "rezervoari" kuge postoje u mnogim dijelovima svijeta.
Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, naglasio je da postoji opasnost da bi se, u koliko dođe do epidemije, kuga mogla proširiti i na našu zemlju.
- Bosna i Hercegovina bi, u tom slučaju, dijelila sudbinu cijelog svijeta, jer se radi o globalnim prijetnjama. Vrlo je moguće da se bakterija prenese, jer je 60 posto zaraznih uzročnika isti i kod životinja i kod ljudi. To je grupa bolesti koju nazivamo zoonoze - kaže Fejzić.
On tvrdi da te bakterije, koje su u dosta slučajeva registrirane u populacijama divljih životinja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju, jer se prenose na ljude.
- Ono što je bitno jesu te genetske promjene, mutacije... Imali smo nekoliko takvih primjera s drugim bolestima kao što su razne influence, počev od ptičije i svinjske gripe, koje predstavljaju stalnu opasnost za ljude. To je nešto što je činjenica, opasnost postoji - kazao je Fejzić.
Naučnici se nadaju da sadašnji antibiotici mogu, donekle, da preduprijede scenarij iz 14. stoljeća kada je od kuge život izgubilo 200 miliona ljudi.
- Srećom, sada imamo antibiotike koje se mogu koristiti za učinkovito liječenje kuge, što umanjuje izglede za još jednu veliku razmjeru pandemije - kažu naučnici iz Kanade, prenosi "Avaz".
(Fena/av)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook