Sve ankete pokazuju da će u Flandriji na sjeveru zemlje, gdje živi šest od 10,5 miliona Belgijanaca, najjača stranka postati Novi flamanski savez (NVA) s oko 25 posto glasova.
U Flandriji bi stranke koje se zauzimaju za neovisnost mogle dobiti oko 40 posto glasova, što će sasvim sigurno otežati formiranje vlade u kojoj moraju sudjelovati i frankofone stranke iz južne frankfone regije Valoniji i dvojezičnog Brisela. Nakon zadnjih izbora u junu 2007. trebalo je devet mjeseci da bi se sastavila nova vlada.
Međutim, ankete pokazuju veliki broj neodlučnih. Iako je glasanje u Belgiji obavezno procjenjuje se da ih 10 posto neće izaći na izbore. Neizlazak na izbore kažnjava se s 25 do 50 eura, a oni koji u više navrata prekrše tu obavezu mogu platiti i do 125 eura.
Na frankofonoj strani u Valoniji, prema ankatema najveći broj glasova, oko 30 posto, trebala bi dobiti Socijalistička stranka (PS), dok su u briselskoj regiji favoriti liberali (MR) i njihovi partneri Frankofoni demokratski federalisti (FDF), stranka koja se najglasnije zauzima za prava frankofonog stanovništva u okolici Brisela.
Birališta su otvorena u 8 sati, a zatvaraju se u 13 sati. Prvi rezultati očekuju se oko 18 sati.
Glavni kamen spoticanja u Belgiji je izborni okrug Brisel-Hal-Vilvorde, tzv. BHV. Regija glavnog grada Brisela, koju tvori 19 općina i koja je jedna od triju federalnih jedinica, te 35 općina u Flandriji na samoj granici s briselskom regijom, jedine su zone u Belgiji gdje nije do kraja provedeno jezično razgraničenje.
Oko 100 do 150 hiljada frankofonih stanovnika živi u 35 općina u Flandriji koje se naslanjaju na Brisel i u kojima je službeni jezik holandski. Te općine imaju poseban status, koji omogućuje ljudima da s lokalnom upravom i sudovima mogu komunicirati i na francuskom jeziku, a na izborima mogu glasovati za frankofone stranke.
(FENA, DEPO, BLIN/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook