Aktivisti su još prije uputili otvoreno pismo u kojem od srbijanskog predsjednika traže podršku za tu inicijativu, a današnjim okupljanjem nastavili su tradiciju okupljanja svakog 11. u mjesecu, započetu u februaru 2009.

Na isti način nevladina udruženja od tada se obraćaju srbijanskom predsjedniku, podsjećajući da je Evropski parlament 15. januara 2009. prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8.000 muslimanskih civila. Tu inicijativu podržala je i Evropska komisija.

Zastupnici u srbijanskoj skupštini pokraj marta prihvatili su deklaraciju o osudi zločina nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili sućut i izvinjenje porodicama žrtava, ali srbijanski parlament do sada nije raspravljao o inicijativi nevladinih udruženja za proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je u julu 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.

Komentirajući presudu koju je Haški tribunal (ICTY) donio u četvrtak za sedmoricu vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za zločine u Srebrenici i Žepi 1995., osudivši ih na zatvorske kazne od pet godina do doživotnog zatvora, predsjednica srbijanskog nevladinog udruženja Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je to važnim jer je time potvrđen genocid u Srebrenici i izrečena presuda najvišim dužnosnicima vojske i policije.

- Tim presudama potvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid i utvrđeno je mnogo više činjenica o tom događaju, rekla je Kandić te dodala kako presude stvaraju osnovu koja će pomoći u sudskom postupku protiv Radovana Karadžića. Također će pomoći u suđenju bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kazala je Kandić, izrazivši nadu da će Mladić biti uhapšen i priveden sudu, prenosi Hina.

(FENA/em)