URUGVAJ 1930.

Poredak: 1. Urugvaj, 2. Argentina, 3. SAD, 4. Jugoslavija
Finale: Urugvaj - Argentina 4:2
Broj sudionika: 13

Prvo SP je održano 1930. godine u Urugvaju. Premijerni SP je odigran prvi i jedini put u jednom gradu, Montevideu na tri stadiona. Sudionici nisu igrali kvalifikacije, već je to bio pozivni turnir. Nastupilo je 13 reprezentacija - sedam iz Južne Amerike, četiri iz Evrope (Belgija, Francuska, Jugoslavija i Rumunija) i dvije iz Srednje i Sjeverne Amerike. Zanimljivost, finala bila je da su Urugvajci i Argentinci inzistirali da se utakmica igra s njihovom loptom, pa je belgijski sudac Jan Langenus donio odluku da se svako poluvrijeme igra s drugom loptom.

Najbolji strijelac na prvom prvenstvu svijeta bio je Argentimnac Guillermo Stabile sa 8 golova.


ITALIJA 1934.

Poredak: 1. Italija, 2. ČSSR, 3. Njemačka, 4. Austrija
Finale: Italija - ČSSR 2:1 (produžeci)
Broj sudionika: 16

Na drugom SP-u održanom u Italiji nastupilo je 16 reprezentacija, no nije bilo branitelja naslova Urugvajaca. Prvenstvo je igrano u osam gradova, a finale u Rimu na stadionu Olimpico. Italija je u finalu je nakon produžetaka pobijedila Čehoslovačku 2:1, a strijelac
pobjedničkog gola bio je Angelo Schiavio u 95. minuti. Najbolji strijelac prvenstva bio je Čehoslovak Oldrich Nejedlý s pet postignutih golova.

FRANCUSKA 1938.

Poredak: 1. Italija, 2. Mađarska, 3. Brazil, 4. Švedska
Finale: Italija - Mađarska 4:2
Broj sudionika: 15

Prvenstvo je ponovo odigrano na ispadanje, a bilo je to posljednje SP bez natjecanja po skupinama. Fifina odluka da se prvenstvo održi u Francuskoj izazvala je nezadovoljstvo u Južnoj Americi. Urugvaj je po drugi put zaredom odbio nastupiti na SP-u, a njemu se pridružila i Argentina. Španjolska reprezentacija postala je prva momčad u povijesti svjetskih prvenstava koja je morala odustati od nastupa zbog rata. Trebalo je nastupiti 16 reprezentacija, međutim Austrija se povukla s turnira nakon pripajanja nacističkoj Njemačkoj. Igralo se na deset stadiona u deset gradova. Prvo mjesto je osvojila Italija pobijedivši Mađarsku, obranivši tako svjetski naslov.

Najbolji strijelac bio je Brazilac Leonidas sa 7 golova.


BRAZIL 1950.

Poredak: 1. Urugvaj, 2. Brazil, 3. Švedska, 4. Španjolska
Finale: (finalna skupina - ključna utakmica) Brazil - Urugvaj 1:2
Broj sudionika: 13

Zbog II. svjetskog rata svjetska prvenstva nisu se održavala idućih dvanaest godina, zbog toga su Talijani bili na krovu svijeta čak šesnaest godina. Prvenstvo u Brazilu se održalo nakon dvanaest godina stanke uzrokovane ratom. Na ovome turniru po prvi put pehar dodijeljen pobjedniku je nazvan Trofejem Julesa Rimeta obilježavajući 25. godinu Rimetovog predsjedništva FIFA-om. Nastupilo je 13 reprezentacija jer su Austrija i Francuska u zadnji trenutak odustale, dok FIFA nije odobrila Indiji igranje bosih nogu.

Pobjednik turnira bio je Urugvaj koji je pobijedio Brazil u posljednjoj utakmici završne skupine. Bilo je to jedino izdanje svjetskih prvenstava bez klasničnog finala. Najbolji strijelac bio je Brazilac Ademir s devet golova.


ŠVICARSKA 1954.

Poredak: 1. Njemačka, 2. Mađarska, 3. Austrija, 4. Urugvaj
Finale: Njemačka - Mađarska 3:2
Broj sudionika: 16

Bilo je to prvenstvo koje je obilježila senzacionalna pobjeda Nijemaca u finalu protiv mađarske 'lake konjice'. Bilo je to veliko čudo jer su Mađari u skupini slavili 8:3. Prvi put utakmice su prenošene na televiziji. Najbolji strijelac bio je Mađar Sandor Kocsis sa 11
golova.

ŠVEDSKA 1958.

Poredak: 1. Brazil, 2. Švedska, 3. Francuska, 4. SR Njemačka
Finale: Brazil - Švedska 5:2
Broj sudionika: 16

Brazil je tek na petom svjetskom prvenstvu došao do prve od ukupno pet titula. Svijet je u Švedskoj upoznao Pelea. Tada kao 17-godišnjak stigao je na prvenstvo u statusu zamjene, no kada se ozlijedio Jose Altafini dobio je priliku koju je iskoristio uskoro postavši nogometni kralj. SP u Švedskoj je obilježio i Francuz Just Fontaine, sa 13 golova najbolji strijelac prvenstava. Fontaine je i danas rekorder po broju postignutih golova na jednom turniru. U Švedskoj nije bilo Italije i Urugvaja, vlasnika četiri od prvih pet naslova svjetskog prvaka. Zanimljivo, po prvi put  na SP su se plasirale četiri britanske ekipe - Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a prvi put pojavio se i SSSR.


ČILE 1962.

Poredak: 1. Brazil, 2. ČSSR, 3. Čile, 4. Jugoslavija
Finale: Brazil - ČSSR 3:1
Broj sudionika: 16

Brazil je u Čileu obranio naslov i tako se izjednačio s Italijom i Urugvajem sa po dva naslova. Brazil je bio superioran i praktički se prošetao do titule. U šest susreta upisao je pet pobjeda i remi uz razliku pogodaka 14:5. Iznenađenje prvenstva bila je Čehoslovačka.
Kroz skupinu se provukla, a potom preko Mađarske i Jugoslavije stigla do finala. Reprezentacija Jugoslavije je osvojila četvrto mjesto. Najbolji strijelci su bili Dražan Jerković, Florijan Albert (Mađarska), Valentin Ivanov (SSSR), Leonel Sanchez (Čile), Garrincha i Vava (Brazil) sa po 4 gola.


ENGLESKA 1966.

Poredak: 1. Engleska, 2. Njemačka, 3. Portugal, 4. SSSR

Finale: Engleska - Njemačka 4:2 (produžeci)
Broj sudionika: 16

Englezi su svoj najsvjetliji nogometni trenutak dočekali su 1966. godine osvojivši prvi i jedini svjetski naslov i to pobjedom protiv 'najvećeg neprijatelja' Nijemaca. Finalnu utakmicu je prelomio gol za koji se niti danas ne zna je li bio ili ne. No, Hurstov udarac u gredu
pa u tlo suci su u 101. minuti okarakterizirali kao gol za 3:2. Hurst je postigao još jedan gol za 4:2. Bilo je to prvenstvo na kojem je Italiju izbacila Sjeverna Koreja, a Pelea su Bugari u prvom kolu 'polomili'. Najbolji strijelac bio je Portugalac Eusebio sa 9 golova.


MEKSIKO 1970.

Poredak: 1. Brazil, 2. Italija, 3. SR Njemačka, 4. Urugvaj
Finale: Brazil - Italija 4:1
Broj sudionika: 16

Brazil je obilježio i ovo prvenstvo upisavši svih šest pobjeda s prosjekom od tri gola po utakmici. Glavna zvijezda ponovo je bio Pele, no sjajni su bili i Jairzinha, Rivelinho i Gersona. Brazilu je tada zauvijek pripao trofej, Julesa Rimeta, jer je to bio njihov treći
naslov. Mjesec dana kasnije pokal je ukraden i  nikad nije pronađen. SP je igran u Meksiku na 2.000 metara nadmorske visine pa su dozvoljene dvije izmjene igrača. Najbolji strijelac bio je Nijemac Gerd Müller sa 10 golova.


SR NJEMAČKA 1974.

Poredak: 1. SR Njemačka, 2. Holandija, 3. Poljska, 4. Brazil
Finale: SR Njemačka - Holandija 2:1
Broj sudionika: 16

U Njemačkoj je po četvrti put na deset Svjetskih prvenstava slavio domaćin. Premda su prognoze u prvi plan gurale Holanđane i njihov 'totalni nogomet' naslov je po prvi put pripalo 'elfu'. Po prvi put na jednu SP-u su jedna protiv druge igrale dvije Njemačke - SR i DDR. DDR je slavio 1:0, no 'zapadna' strana je kasnije otišla do vrha. Najbolji strijelac bio je Poljak Grzegorz Lato sa 7 golova.


SP ARGENTINA 1978.

Poredak: 1. Argentina, 2. Holandija, 3. Brazil, 4. Italija
Finale: Argentina - Holandija 3:1 (produžeci)
Broj sudionika: 16

Holandija je ponovo stigla do finala, no još jednom je ostala u 'čekaonici'. Ovoga put bez prve zvijezde Johana Cruijffa koji je bojkotirao prvenstvo zbog političkog režima u Argentini. Domaćin je stigao do prve titule predvođen Mariom Kempesom koji je bio prvi
strijelac prvenstva sa 6 golova.

ŠPANJOLSKA 1982.

Poredak: 1. Italija, 2. SR Njemacka, 3. Poljska, 4. Francuska
Finale: Italija - SR Njemačka 3:1
Broj sudionika: 24

Prvenstvo je prošireno sa 16 na 24 reprezentacije. Naslov prvaka je osvojila Italija koja je u skupinu prošla s tri neodlučena ishoda - Poljska 0:0, Peru 1:1, Kamerun 1:1. No, u nastavku su se 'Azzurri' probudili, a eksplodirao je Paolo Rossi. Brazilu je dao dva od tri
talijanska gola, Poljskoj oba, te prvi, vodeći u finalu protiv SR Njemačke. Ukupno je zabio šest golova i bio je prvi strijelac turnira. Zanimljivo, Rossi skoro uopće nije došao na prvenstvo. Bio je suspendiran na dvije godine zbog sudjelovanja u namještanju rezultata, no izbornik Enzo Bearzot ga je ipak vodio.


MEKSIKO 1986.

Poredak: 1. Argentina, 2. SR Njemacka, 3. Francuska, 4. Belgija
Finale: Argentina - SR Njemačka 3:2
Broj sudionika: 24

SP je prvotno dodijeljeno Kolumbiji, ali je zbog teške gospodarske situacije u toj zemlji, domaćinstvo dobio Meksiko. No, manje od mjesec dana prije početka turnira Meksiko je pogodio potres uz velike ljudske žrtve i materijalnu štetu. Međutim, stadioni su podnijeli silinu potresa i prvenstvo se ipak odigralo. Argentina je stigla do svog drugog naslova prvaka, prevođena Diegom Maradonom. "Mali zeleni" kako je glasio njegov nadimak osim po blistavim nastupima obilježio je prvenstvo i 'Božjom rukom'. U četvrtfinalu je zabio dva gola Englezima za pobjedu 2:1, no jedan gol je zabio rukom. Nakon utakmice je rekao kako je gol postigla 'božja ruka'. Prvi strijelac prvenstva bio je Englez Gary Lineker sa 6 golova.

ITALIJA 1990.

Poredak: 1. SR Njemačka, 2. Argentina, 3. Italija, Engleska
Finale: SR Njemačka - Argentina 1:0
Broj sudionika: 24

Mnogi stručnjaci ovo prvenstvo smatraju igrački najgorim i kvalitetom najslabijim, posebno finalni ogled u kojem su kao i četiri godine ranije igrali "Elf" i "Gauči". Ovoga puta krunu su odnijeli Nijemci. Jedna od senzacija turnira bio je Kamerun koji je stigao do četvrtfinala u kojem je ispao nakon produžetaka od Engleske. Prvi strijelac prvenstva bio je do tada malo poznati talijanski napadač Salvatore Schillaci sa 6 postignutih golova.


SAD 1994.

Poredak: 1. Brazil, 2. Italija, 3. Švedska, 4. Bugarska
Finale: Brazil - Italija 3:2 (11m - 0:0)
Broj sudionika: 24

Svjetski prvak po četvrti put u povijesti postala je reprezentacija Brazila, koja je u finalu pobijedila Italiju boljim izvođenjem jedanaesteraca. Ovo prvenstvo bilo je prvo na koje su se uspjele uvrstiti reprezentacije Grčke, Nigerije i Saudijske Arabije, a na njemu je kao samostalna država po prvi put nastupila i Rusija. Naslov najboljeg strijelca turnira osvojili su Bugar Hristo Stoičkov i Rus Oleg Salenko sa šest postignutih golova. Salenkov je čak pet golova zabio u pobjedi Rusije nad Kamerunom sa 6:1, što je još uvijek najveći broj golova koje je jedan igrač postigao u jednoj utakmici na završnom turniru SP-a. U tom susretu među strijelce se upisao i tada 42-godišnji Kamerunac Roger Milla postavši najstariji strijelac u završnicama SP-a. Ovo prvenstvo bilo je i prvo na kojem se za pobjedu umjesto dva dobivalo tri boda, prvo na kojem su igrači na poleđini dresova osim broja imali ispisana i svoja prezimena ili nadimke.


FRANCUSKA 1998.

Poredak: 1. Francuska, 2. Brazil, 3. Hrvatska, 4. Holandija
Finale: Francuska - Brazil 3:0
Broj sudionika: 32

Na "Coupe de Mondeu", po prvi put su nastupile 32 reprezentacije, a uvedeno je i pravilo 'zlatnog gola' u fazi na ispadanje. Prvo mjesto je pripalo Francuzima koji su deklasirali Brazil 3:0. Hrvat Davor Šuker je završio turnir kao najbolji strijelac sa 6 golova. Za Hrvatsku SP u Francuskoj ima povijesni značaj, jer je hrvatska reprezentacija u svom premijernom izdanju stigla do trećeg mjesta. To je u historiji svjetskog nogometa izveo je još jedino Portugal 1966. godine stigavši u debiju također do bronce.


JAPAN I JUŽNA KOREJA 2002.

Poredak: 1. Brazil, 2. Njemačka, 3. Turska, 4. Južna Koreja
Finale: Brazil - Njemačka 2:0
Broj sudionika: 32

Prvi put završnica SP-a je održana u dvije zemlje i prvi put je SP ugostila Azija. Ukupno 199 reprezentacija je sudjelovalo u kvalifikacijama. Četiri reprezentacije su po prvi put izborile nastup na svjetskom prvenstvu: Kina, Ekvador, Senegal, i Slovenija. U finalu su se susreli Brazil i Njemačka, a 'Selecao' je slavio 2:0 golovima Ronalda. Za iznenađenje su se pobrinule Južna Koreja i Turska. Obje su stigle do polufinala, a na tom putu su izbacile Portugal, Italiju i Španjolsku (Južna Koreja), te Japan i Senegal (Turska). U sudaru za broncu slavila je Turska 3:2, a prvi gol na utakmici zabio je Hakan Sukuru u 11. sekundi što je najbrži gol u povijesti svjetskih prvenstava. Prvi strijelac turnira bio je Brazilac Ronaldo s 8 golova.


NJEMAČKA 2006.

Poredak: 1. Italija, 2. Francuska, 3. Njemačka, 4. Portugal
Finale: Italija - Francuska 5:3 11m (1:1)
Broj sudionika: 32

Ovo se prvenstvo razlikovalo od prijašnjih po tome što se na njega prvak prethodnog prvenstva, u ovom slučaju Brazil, nije izravno kvalificirao na završnicu već je morao igrati u kvalifikacijama. U Njemačkoj su svoj prvi nastup na završnici Svjetskog prvenstva ostvarile reprezentacije Angole, Gane, Obale slonovače, Toga, Trinidada i Tobaga te Ukrajine. Svjetskim prvakom po četvrti put je postala Italije, koja je u finalu pobijedila Francusku boljim izvođenjem jedanaesteraca. No, finalni susret je obilježio nesportski potez Zinedine Zidanea koji je u 111. minuti udarcem glavom u prsa udario Marca Materazzija zbog čega je dobio crveni karton. Prvi strijelac prvenstva bio je Nijemac Miroslav Klose s pet golova.

(FENA/em)