MOSKVA

Počeo eksperiment simulacije leta na Mars

Arhiva03.06.10, 16:35h

U Moskvi je počeo eksperiment tokom kojeg će šestorica muškaraca narednih 16 mjeseci provesti u simulatoru svemirske kapsule. Cilj misije "Mars500" je da se izvrši simulacija leta na Mars i nazad, kako bi se ustanovilo da li su ljudi u stanju da podnesu izolaciju i klaustrofobiju koje bi pratile stvarnu misiju na Mars.

svemirski eksperiment, dobrovoljciEksperiment se odvija u jednom skladištu u Moskvi. Šestorica muškaraca iz Rusije, Kine, Italije i Francuske biće pod stalnim video nadzorom dok budu vršili održavanje simulatora i rutinske naučne eksperimente.

Simulator, koji se sastoji od nekoliko povezanih metalnih cilindara, smješten je u moskovskom Institutu za biomedicnske probleme i njegova ukupna zapremina je oko 550 kubnih metara. U četiri cilindra su smještene radne prostorije astronauta dok se u petom nalazi "površina Marsa" na koju će posada "sletjeti" na polovini eksperimenta.

Doktor Martin Zel iz Evropske svemirske agencije kaže da će se astronauti tokom misije ponašati kao da su zaista odletjeli sa Zemlje.
- Predstoji im mnogo posla. Obavljaće dosta rutinskih operacija i vodiće računa o održavanju letjelice. Treba da obave i više od stotinu eksperimenata - od kojih su mnogi iz oblasti bio-medicine, ali i tehnologije. Te eksperimente će obavljati u redovnim intervalima tokom cijele misije - kaže doktor Zel.

250-og dana misije trojica članova posade dobiće priliku da u pravim svemirskim odelima izađu na kao bajagi Mars, koji izgleda kao veliki bazen sa pijeskom i treba da predstavlja vjernu kopiju površine Marsa. Posadi misije "Mars500" bez sumnje predstoje veliki izazovi. Jedan od astronauta, Francuz Roman Šarl, nedavno je u razgovoru za BBC ispričao šta će, po njemu, da bude najveći problem.

- Najteže je to što na kapsuli nema prozora. Skoro godinu i po dana nećemo imati svježeg vazduha, pošto se vazduh u kapsuli reciklira. Mi smo se pripremili za takvu situaciju, ali niko ne može da kaže kako to stvarno izgleda, jer niko do sada nije tako dugo bio u zatvorenom prostoru - rekao je Šarl.

Kamere će bez prestanka pratiti i ponašanje i psihičko stanje astronauta, kaže Martin Zel. - Međusobni odnosi astronauta su bez sumnje veliki izazov u psihološkom smislu. Posada sama mora da rješava međusobne probleme i nadamo se da će biti u stanju da drži situaciju pod kontrolom. Naravno, istovremeno će ih iz kontrolnog centra pratiti mnogi ljudi, tehničko osoblje, ali i psiholozi, čiji je zadatak da prate šta se dešava i da održavaju dobro raspoloženje u kapsuli", kaže doktor Zel.

(BBC, BLIN/ma)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook