Glavaš je pred kraj novembra iz BiH, gdje je pobjegao prije izricanja nepravosnažne presude, uputio žalbu na 82 stranice, a još stotinjak stranica žalbi podnijela su trojica njegovih branilaca - Veljko Miljević, Ante Madunić i Dražen Matijević. Njihove skraćene verzije danas je pred vijećem Vrhovnog suda iznosio sudac izvjestlac Branko Brčić.

Prvi političar nepravosnažno osuđen za ratni zločin u svojoj je žalbi, među ostalim, odbacio tvrdnje da je u ratnom Osijeku imao "svu moguću vlast" te da je kao civilni zvaničnik imao ovlaštenja komandovanja nad vojskom.

Posebno se osvrnuo na vjerodostojnost iskaza krunskog svjedoka Krunoslava Fehira koji je kazao da je na Glavašev nalog učestvovao u ubistvima i zlostavljanju civila.

Glavaš je uvjeren da je zagrebački Županijski sud minorizovao činjenicu da je Fehir u više navrata različito svjedočio, odnosno lagao. Istakao je i da se nemoguće braniti od lažnih svjedočenja kada sud za njih nalazi opravdanja, samo kako bi dokazao da lažni svjedoci govore istinu.

Njegov advokat Matijević, istovremeno, u svojoj je žalbi istakao da je Fehir nezakonito dobio status krunskog svjedoka, jer kao počinilac teških kaznenih djela na to nije imao pravo. Nedopustivim smatra da sud povjeruje iskazu osobe koja je priznala najteže zločine, umjesto uglednim zvaničnicima poput Zlatka Kramarića, Vladimira Šeksa i Milana Ramljaka koji ničim nisu teretili Glavaša.

Glavaš tvrdi i da je neprihvatljivo da sud kao činjenicu uzima lična zapažanja svjedoka prema kojima je on imao najveću moguću vlast u Osijeku, ali i naknadno osporavani iskaz suoptužene Gordane Getoš Magdić za koji Glavaš tvrdi da je dogovoren s bivšim direktorom policije Vladimirom Faberom i državnim tužiocem Mladenom Bajićem.

U iskazu za koji je kasnije tvrdila da je dala pod policijskom prisilom Gordana Getoš Magdić je teretila Glavaša ističući, među ostalim, da je prenosila ceduljice s imenima civila koje je trebalo smaknuti.

No, Glavaš u žalbi te tvrdnje osporava ističući da je teško povjerovati da bi se ceduljice s imenima žrtava ostavljale na stolu u kancelariji.

Advokat Veljko Miljević, pak, smatra da presudu suca Željka Horvatovića iz maja prošle godine treba ukinuti jer u njoj nije individualizovana krivica, što se, kako tvrdi, vidi iz činjenice da su otežavajuće i olakšavajuće okolnosti prilikom izricanja kazne objašnjene tek u jednom jedinom odlomku.

Javna sjednica Vrhovnog suda nastavlja se i sutra, kada bi sudac izvjestilac trebao govoriti o žalbama ostalih optuženika.

Glavaš je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravosnažnoosuđen po komandnoj odgovornosti na deset godina zatvora jer je pripadnicima SUS-a naredio hapšenja, mučenja i ubistva srpskih civila.

Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš-Magdić na sedam, a ostala trojica optuženika u slučaju "selotejp", Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, na po pet godina.

(FENA, BLIN/DEPO/sv)