Najviše zaostalih mina nalazi se u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stručnjaci Međunarodnog trust fonda za deminiranje i pomoć žrtvama (ITF), sa sjedištem u Sloveniji, procjenjuju da na području od oko 2700 kvadratnih kilometara (što je teritorija veća od Luksemburga), leži više od dva miliona mina, piše EUobserver. 

Nekoliko međunarodih agencija, NATO misija i nacionalne snage bezbjednosti angažovani su na deminiranju. Hiljade kvadratnih kilometara već je očišćeno. Iako je broj žrtava mina u opadanju, one i dalje predstavljaju ozbiljan problem za stanovništvo i ekonomije njihovih zemalja.

Stručnjaci ITF-a zabrinuti su da će, sa dolaskom finansijske krize i stabilizacije na Balkanu, donatori izgubiti interes za čišćenje mina. Deminerski napori su dodatno otežani sve većim zahtjevima za deminiranjem u drugim dijelovima svijeta, navodi portal iz Brisela.

U BiH i Hrvatskoj mine su uglavnom postavljanje duž ratnih linija fronta, a kako su linije fronta pomjerane nekoliko puta, velika područja su ostala pod minama, navodi EUobserver.

Ni BiH ni Hrvatska nisu uspjele da ispune zacrtane ciljeve, da do 2009. godine budu očišćene od mina. Zbog veličine problema, procjenjuje se da će Bosni i Hercegovini biti potrebno još deset godina, da ispuni taj cilj. Hrvatska će nešto ranije biti očišćena od mina, dok su Albanija, Crna Gora i Makedonija objavile da na njihovoj teritoriji nema mina, navodi u tekstu portal iz Brisela.

Očekuje se da bi Srbija do 2014. godine mogla da bude potpuno deminirana. Srbija  je u prednosti, jer zna tačne lokacije minskih polja. Većina eksplozivnih sredstava na teritoriji Srbije nalazi se na granici sa Hrvatskom. Situacija je teža na Kosovu i BiH, gdje i dalje traje otkrivanje novih područja pod minama, piše portal EUobserver.

Vlade SAD, Norveške i Njemačke su među najvećim donatorima sredstava za deminiranje i pomoć žrtvama mina. Međutim, čak i kada sve mine u regionu budu uklonjene, posljedice nekadašnjih minskih polja i ubojitih sredstava osjećaće se još mnogo godina.

Prema analizi ITF-a, u koju je EUobserver imao uvid, većina žrtava neeksplodiranih mina je lokalno stanovništvo. Siromaštvo u selima poharanim ratom prisililo ih je da rizikuju živote, radeći u poljima i skupljajući drvo za ogrev u šumama.

Briselski portal navodi da je saradnja zemalja u regionu na otkrivanju minskih polja jedan od nekoliko pozitivnih primjera, gdje bivši neprijatelji rade zajedno na rješavanju jedne od nezaliječenih rana proteklih ratova.

(BLIN/DEPO/ma)