Uz učešće šefova država Srbije - Borisa Tadića, Crne Gore - Filipa Vujanovića, Hrvatske - Ive Josipovića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića danas je u Sarajevu počela 21. sesija Igmanske inicijative, kojom se obilježava i deseta godišnjica njenog postojanja.

Na početku sesije pozdrav su učesnicima uputili gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i šef Delegacije EU u BiH Dimitris Korkoulas. Takođe, pročitana su pisma člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića i bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji iz opravdanih razloga nisu mogli doći na sesiju.

U svojoj poruci član Predsjedništva BiH Radmanović je kazao da su ideje Igmanske inicijative uvijek nailazile na veliku podršku u zemljama članicama zbog njihove dobrovoljnosti, praktičnosti, realnosti i zato što su odgovarale potrebama građana tih zemalja. Radmanović je ocijenio da ovakve konferencije mogu doprinositi jačanju stabilnosti u regionu.

Bivši hrvatski predsjednik Mesić je poručio da je Igmanska inicijativa prevalila značajan put u posljednjih deset godina. On je naveo da je prije deset godina normalizacija u regionu bila samo daleki san, a danas je realnost.

Uz to, dodao je, napravljeni su veliki koraci u suočavanju s prošlošću, a sada je vrijeme da se ide dalje. Mesić je poručio da je sada potrebno raditi na temeljima za koje vjeruje da su dovoljno čvrsti da izdrže nalete povremenih bura.

SILAJDŽIĆ: Uspostaviti regionalne akademsko-istražiačke centre

U svom obraćanju, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pozvao je zemlje člance inicijative (BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora) da što prije oforme timove na najvišem nivou koji bi radili na uspostavi regionalnih akademsko-istraživačkih centara.

Nesumnjiva kreativnost ljudi u regionu nije najbolje iskorištena i potrebno je promjeniti prioritete, jer hiljade stručnjaka napuštaju ove zemlje. - Ukoliko ne budemo konkurentni na tržištu znanja i ideja, bit ćemo svedeni na folklorne i kulturne kuriozitete - kazao je Silajdžić.

Ukazao je kako ove četiri zemlje u globalnim razmjerama spadaju u male i nijedna od od njih pojedinačno ne može promovisati znanje i stručnost na svim poljima koja su danas neophodna za minimum konkurentnosti na svjetskom tržištu.

- Potrebna je koncentracija kvaliteta, a u BiH su konačno započeti procesi pokretanja velikih projekata u elektroenergetskom sektoru i infrastrukturi koji će biti kičma njenog razvoja, a sadanja na ovom planu se sama po sebi nameće - kazao je Silajdžić, dodajući da bi se na taj način osigurala sredstva za nadogradnju o kojoj je prethodno govorio.

On je poručio da BiH nije samo mehanički zbir zbog svojih dijelova, te da samo njeno organsko spajanje daje novu vrijednost. - Neprirodno je da BiH, kao stoljetni model pluralizma, bude u kontratrendu sa globalnim i evropskim tokovima, ali i sa historijom - kazao je Silajdžić.

Priliku koju pruža članstvo u Evropskoj uniji, predsjedavajući Predsjedništva BH je ocijenio "Bogom danom", jer će se time ostvariti potrebni širi kontekst, u kojem će granice ostati onakve kakve jesu, ali će više spajati nego razdvajati.

JOSIPOVIĆ: Hrvatska neće okrenuti leđa susjedima

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kazao je danas u svom izlaganju da je Hrvatska blizu članstva u Evropskoj uniji, ali da to nije razlog da susjedima okrenu leđa. - Svako želi da ima dobrog susjeda, a Hrvatske će pomagati članstvo svojih susjeda u svim međunarodnim insitucijama - kazao je  Josipović.

Govoreći o uspjehu Igmanske inicijative u proteklih deset godina, Josipović je naglasio da je tajna uspjeha u tome da se ponekad treba izdići iznad cinzma svakodnevne politike, a upravo su to trenutci kada se ostvaruje korak naprijed.

On je ponovo uputio bezrezervnu podršku Hrvatske, Bosni i Hercegovini kao zemlji jednakopravnih naroda i pojedinaca, te naglasio da je stabilna BiH od vitalnog interesa za Hrvatsku i region u cjelini. Zato je pozvao sve prisutne da ujedine snage za BiH u Evropskoj uniji i za regiju u Evropskoj uniji.

Radi budućnosti potrebno je izvući pouke iz prošlosti, ali je posebno važno izgraditi kulturu kompromisa. - Ona je srž evropskih integracija i treba da bude najveći izazov za političke elite ovih zemalja - rekao je danas u Sarajevu hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

VUJANOVIĆ: Antifašizam treba da bude trajan putokaz

Mir je, kao najveća civilizacijska vrijednost, sada čvrsto utemeljen u regionu, a njegov gubitak 1990-ih godina je na najstrašniji način pokazao njegovu vrijednost, rekao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović u svom obraćanju na današnjoj sesiji Igmanske inicijatve u Sarajevu.

U proteklih deset godina, koliko djeluje Igmanska inicijativa, značajno je obnovljeno povjerenje između građana i država, a građani ove četiri zemlje ponovo slobodno putuju, posluju i sarađuju.

Vujanović se zato založio za reafirmaciju dvije velike ideje iz vremena bivše Jugoslavije: antifašizam, međunacionalnu i međuvjersku toleranciju, poznate u to vrijeme pod motom "bratstvo i jedinstvo". Naglasio je da vrijednosti antifašizma trebaju biti trajan putokaz, a Crna Gora je uvijek bila barjaktar antifašizma.

Povezivanje četiri države Igmanske inicijative Vujanović vidi kao osnovni uvjet za razvoj i realizaciju njihovih talenata na globalnom nivou. Crnogorski predsjednik smatra da svakoj državi u regionu treba da bude zadovoljstvo uspjeh njenih susjeda, a u uvjetima ekonomske krize nema uspjeha bez regionalne saradnje.

On očekuje da "oni kojima se pridružujemo" individualno procijene napredak svake države, ali da je pritom potrebna spremnost na saradnju sa sve četiri države

Igmanska inicijativa je pokret nevladinih organizacija  koji ima za cilj bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Organizatori današnje, 21. sesije Igmanske inicijative su Forum građana Tuzla, Centar za regionalizam Novi Sad, Centar za demokartiju i ljudska prava Podgorica i Građanski odbor za ljudska prava Zagreb.

(FENA, BLIN/DEPO, SuV, ma)