„U toku čitavog našeg boravka tamo nijednom nisam vidio vojsku, osim ako nisu dovoženi kao ranjenici. Koliko mi je poznato, to mjesto nije korišteno za otvaranje snajperske vatre - bar dok sam ja tamo bio“, kazao je novinar britanskog Skaj Njuza, koji je u proljeće i ljeto 1992. godine boravio u Vojnoj bolnici u Sarajevu.

Tužilaštvo u Hagu Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, stavlja na teret da je od aprila 1992. do novembra 1995. godine učestvovao u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva, s ciljem širenja terora.

Svjedočenje Arnouta Van Lindena počelo je na ročištu 19. maja, a tokom unakrsnog ispitivanja optuženi je govorio o linijama razgraničenja u gradu, tvrdeći da su strani novinari bili smješteni u hotelu Holidej In.

Svjedok je rekao da mu nije poznato da li su strani novinari bili u tom hotelu, ali da je ta ulica bila najčešće izložena snajperskoj paljbi.

„Da li mislite da smo mi toliko glupi da stalno sebi stavljamo prst u oko i pucamo u petu, da forsiramo jedan obrazac pred nosom svih tih novinara na tom komadiću ulice?“ - pitao je Karadžić svjedoka, ali Van Linden to nije želio komentarisati.

Karadžić je istakao da će mu za ispitivanje Van Lindena trebati još "dva-tri sata", ali je svjedok morao otići sa ovog ročišta, te će naknadno biti ispitan.

Svjedok je prokomentarisao način unakrsnog ispitivanja kazavši da nikada nije bio ispitivan na tako "zbrkan i zbunjen način".

Na ovom ročištu počelo je ispitivanje svjedoka Kolma Dojla, koji je od oktobra 1991. do marta 1992. godine bio šef Posmatračke misije Evropske zajednice u Sarajevu.

Tokom ispitivanja Tužilaštvo je svjedoku citiralo neke od izvještaja Posmatračke misije, u kojima se navodi da grad Sarajevo „trpi teško granatiranje i snajpersko djelovanje“, a Dojl je kazao da je i sam bio svjedok toga. Prema njegovim riječima, osim ratnih djelovanja, stanovnici Sarajeva su živjeli u teškim uvjetima.

„Kako je u toku bio sukob, u gradu nije bilo hrane, i to je vrijedilo i za neke lokacije u srpskom području, naprimjer Ilidži. To je nešto što je trpjelo sve stanovništvo u gradu Sarajevu“, dodao je Dojl.

Svjedok je još kazao da je ono što se dešavalo početkom rata bio „usklađeni napor Srba da se stvore etnički čiste regije“.

U sudnici je emitovan i dio snimka sjednice skupštine bosanskih Srba iz oktobra 1992. godine na kojoj Karadžić govori kako "pas i mačka mogu da budu u jednoj kutiji samo pod jednim uslovom - da izgube svoja prirodna svojstva i ne budu ni pas ni mačka".

„Mislim da je većinom ono što su bosanski Srbi govorili bilo to da oni prosto ne mogu da žive s muslimanima. Ne mogu da se sjetim da je neko od njih rekao da su oni neprijatelji, ali nije bilo nikakve sumnje da oni nisu htjeli da žive na istom mjestu s njima. To je nešto na šta su se oni stalno vraćali“, kazao je Dojl.

Optuženi je tokom unakrsnog ispitivanja kazao da njegova pozicija nije bila da Srbi ne mogu da žive s muslimanima, već ne mogu da žive "pod muslimanima".

Ispitivanje ovog svjedoka nastaviće se u srijedu 26. maja.

(FENA/BLIN/ma)