Riječ je o filmovima koji se bave recentnom sarajevskom i bh. historijom, ali i danas aktuelnim društveno-političkim pitanjima, te odnosima među ljudima.

-Kao institucija koju beogradska publika prepoznaje kao mjesto na kojem se filmski program bira isključivo na osnovu sadržaja, a ne tržišnih prilika, raduje nas što ćemo ugostiti 11 filmova sarajevske produkcije - rekla je Mia David iz Kulturnog centra Beograda.

Filmovi koje će beogradska publika imati priliku vidjeti osvajali su nagrade na raznim evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i „10 minuta“ Ahmeda Imamovića, „Noć je, mi svijetlimo“ Jasmile Žbanić, koja će se predstaviti i filmom „Slike sa ugla“. „Tolerantia“ Ivana Ramadana, “Zgarište“ Amre Mehić, „Mama i tata“ Faruka Lončarevića, te „Iko“ Timura Makarevića također su u ovogodišnjem filmskom programu Dana Sarajeva u Beogradu, „Prvo smrtno iskustvo“, Aide Begić-Zubčević i „Sasvim lično“ Nedžada Begovića.

Pored filma koji govori o sjećanju na dane kad su građani BiH bili na vlasti, „Dogodilo se na današnji dan“, autora i režisera Zorana Ćatića, Seada Kreševljakovića i Miroslava Živanovića, najnovije filmsko ostvarenje je priča o segregaciji u pojedinim školama u BiH, „Dvije škole pod istim krovom“, autora Enesa Zlatara-Bureta i Zorana Ćatića.

Pored bogatog filmskog programa, ove godine gosti Beograda u okviru teatarskog programa su ansambli Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) sa predstavom „Ovo je Jonesko, budalo“, u režiji Ferida Karajice, Narodnog pozorišta Sarajevo, sa predstavom „Caligula“, u režiji Lajle Kaikčije, te Kamernog teatra 55 sa predstavom „Bolest porodice M“, u režiji Selme Spahić.

Govoreći o predstojećem gostovanju u Beogradu, Lajla Kaikčija naglašava kako je to prilika, za sve nas koji dijelimo zajedničku prošlost i sličnu sadašnjost, prilika za bolju budućnost.

-To nije floskula, već mogućnost, data kroz priliku da se progovori otvoreno, hrabro i beskompromisno, a umjetnost nam to omogućuje. U potpunosti podržavam ideju Inicijative u stvaranju jedne nove generacije mladih ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koji samo sa svješću o prošlosti mogu živjeti bolju sadašnjost. To je moguće zasnovati jedino na istini, pomalo „Caligulovskoj istini“, ali bez nasilja, hrabro okrećući novi list istorije - zaključila je Kaikčija.

(DEPO, BLIN/eb)