GRČKA KRIZA PRIJETI I DRUGIM ZEMLJAMA

Da li je Španija sljedeća žrtva?

Arhiva12.05.10, 11:40h

Iako je EU izdvojila ogromna sredstva u krizni fond za slučaj da se dužnička kriza iz Grčke prelije u druge zemlje, strah od ponavljanja već viđenog i dalje postoji, pogotovo u Portugaliji i Španiji.

Evropska unijaOgroman novac koji je Evropska unija odvojila u krizni fond u slučaju da se grčka dužnička kriza prelije u druge zemlje evrozone sa velikim dugovima, donekle je donio olakšanje Portugaliji i Španiji, ali nije zaustavio strepnje od najgoreg scenarija.

Vlade u Lisabonu i Madridu ipak vjeruju da će ojačati privrede, spriječiti nepravedne napade spekulanata i vratiti povjerenje u kreditnu sposobnost.

Iako je kralju Filipu Drugom nadimak bio Razboriti, za vrijeme njegove vladavine u drugoj polovini 16. vijeka Španija je četiri puta bankrotirala.

Vlada u Madridu zato mora da upotrijebi svu razboritost da izvuče zemlju iz dugova. Manjak u španskom budžetu premašio je jedanaest odsto.

Španski premijer Hoze Sapatero predstavio je u Parlamentu novi set mjera ne bi li manjak u budžetu sveo na prihvatljivih tri odsto.

Hoze Solis, vlasnik građevinske kompanije, završio je rekonstrukciju stare vetrenjače u muzejski prostor po narudžbi lokalnih vlasti jednog manjeg mjesta nedaleko od prestonice. Za sada bez nadoknade, pa se Hoze predstavlja kao direktna žrtva budžetskog manjka.

"Treba da mi plate 300.000 evra. A znate koliko su mi platili? Dali su mi ček na 5.000 evra.To je kap u moru", kaže Hoze Solis, vlasnik građevinske kompanije.

Javni dug od gotovo 600 milijardi evra čini tri četvrtine bruto domaćeg proizvoda.

Međutim kada je riječ o vraćanju dugova, Španiju kreditori smatraju pouzdanijom od Grčke. Osim toga privreda se izvukla iz recesije - prvi put poslije dvije godine, ekonomski rast je u plusu.

"Ovaj broj odražava mnoga pozitivna kretanja - porasla je potrošnja, uvoz i izvoz takođe. Oporavak počinje", rekla je potpredsjednica Vlade Španije Marija Tereza Fernandes de la Vega.

Madrid negira da je tražio 280 milijardi evra pomoći i sopstvenim snagama pokušava da uštedi 50 milijardi evra. Posebno hrabrim čini se povećanje poreza na dodatu vrijednost za dva odsto od prvog jula.

Jedna od mjera je i reforma penzionog sistema. Smanjuju se i izdvajanja za nezaposlene čiji je broj najveći problem španske privrede - svaki peti radnik je bez posla.
(RTS/tg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook