Razgovarao: Miroslav AJDER

Kada se može očekivati ukidanje viza za građane BiH? Tokom nedavnog boravka u Sarajevu, ministar inostranih poslova Španije, Miguel Angel Moratinos, rekao je da postoji mogućnost da vize budu ukinute u julu, da bi, nakon toga, stigao demant iz Brisela? Takođe, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je više puta ponavljao da je optimista u pogledu ukidanja viza u julu, sada izjavljuje da je to malo vjerovatno?

FAJON: Evropska komisija je, u nedavno objavljenoj procjeni prepoznala da je BiH napravila značajan napredak ka ukidanju viza. Vjerujem da je vaša zemlja spremna a naša je odgovornost da taj proces zaključimo što je prije moguće. Očekujem da će Evropska komisija izdati legislativni prijedog za viznu liberalizaciju do kraja mjeseca. To će biti veoma važan korak za vašu zemlju, koja je, više nego ikad, zaslužila i poneku pozitivnu vijest iz Brisela. Svjesna sam frustracije u BiH jer se čini da građani neće moći da putuju bez viza već od jula mjeseca. Međutim, sada nije vrijeme da sjedimo i čekamo. Pred nama su odlučujući dani.  Mi smo u završnoj fazi, treba da držimo glave hladne a političari u vašoj zemlji bi do ljeta trebalo da dokažu da je država zaista spremna za ukidanje viza. Nadam se da izborna kampanja neće naštetiti procesu i da će BiH građani moći slobodno da putuju od rane jeseni.

Zašto je došlo do zaostajanja BiH, u procesu vizne liberalizacije, kada je Evropska Unija državama u regionu (Srbija, Crna Gora, Makedonija) početkom godine ukinula vize za putovanje? Vlasti u BiH tvrde da su ispunile sve neophodne uslove za ukidanje viza?

FAJON: Ja nisam u poziciji da procjenjujem tehničku spremnost države za viznu liberalizaciju. Jula prošle godine, Evropska komisija predložila je viznu liberalizaciju za tri zemlje regiona- Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru. BiH i Albanija su izostavljene jer su bile suviše daleko od ispunjavanja postavljenih uslova. Na primjer, biometrijski pasoši počeli su da se izdaju u vašoj zemlji tek oktobra prošle godine. Čisto tehnički gledajući, to je bila ispravna odluka ali neki od nas su upozoravali da će takva odluka, o izostavljanju BiH i Albanije, negativno uticati na region i uzrokovati još veće podjele. Sa druge strane, moramo da priznamo da je ozbiljan posao u BiH na ispunjavanju obaveza počeo tek poslije takve odluke. Vjerujem da je BiH danas tehnički spremna da uđe u bezvizni režim ali, kao što sam rekla, još je nekoliko ključnih koraka pred svima nama.

Mnogi evropski političari poručuju građanima BiH da moraju da razmišljaju evropski i da ostave teret proslošti iza sebe. Nije li to teško postići kada postoji vizni zid između zemalja Evropske unije i BiH? Postoje i mišljenja da se, izostavljanjem BiH iz vizne liberalizacije, jačaju etničke podjele u zemlji...

FAJON: Slažem se sa vama da je teško razumjeti evropske vrijednosti ako mnogo ljudi, pogotovo mladih, nikad nije putovalo u Evropsku uniju. Ameriku ili Evropu upoznaju preko interneta ili televizije. To moramo da promijenimo i zbog toga moramo da ukinemo vize svim zemljama Zapadnog Balkana što prije, da srušimo taj vizni zid koji Evropa, paradoksalno, gradi zadnjih manje od dvadeset godina. Liberalizacija viznog režima biće važan korak ka evropskim integracijama. Slobodno putovanje je osnovno pravo svakog Evropljanina. Ja podržavam evropske integracije. Slovenija je mnogo dobila ulaskom u EU, dio smo Šengenskog sporazuma i evrozone. Snažniji smo u ekonomskom i političkom smislu jer nismo sami. Pogledajte Grčku danas. Grčka je dobar primjer zašto je bolje da ne ostanete izvan evropske porodice.

Postoje li, osim Mape puta prema ukidanju viznog režima za BiH, neka druga, politička uslovljavanja u tom procesu?

FAJON: Ne, smatram da bi se oni koji dobro poznaju proces , u principu složili sa mnom. Naravno, može se reći da je na kraju tog nezgodnog puta uvijek politička odluka. Međutim, najbolje oružje protiv toga je da se dokaže da su kriterijumi ispunjeni i da su svi uspostavljeni mehanizmi efektivni. Nije vrijeme da se traži krivac ili optužuje međusobno. Vrijeme je da se i dalje bude trijezan, da se sarađuje i nastavi posao koji je ostao nezavršen. Kritika Evropske komisije uglavnom se odnosi na ispunjavanje uslova za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Koliko Vaši izvještaji o viznoj liberalizaciji, mogu da promijene mišljenje Evropske komisije i, uopšte, utiču na političke procese u Briselu?

FAJON: Evropski parlament je mnogo ojačao nakon usvajanja Lisabonskog ugovora. Mi, sa Savjetom EU, donosimo odluke, što u praksi znači da mi moramo da damo zeleno svjetlo viznoj liberalizaciji, zajedno sa zemljama članicama Evropske unije. Kada Evropska komisija objavi prijedlog za ukidanje viza za vašu zemlju, mi u Evropskom parlamentu ćemo odmah početi proces izrade konačnog izvještaja i pozitivno glasati što prije. Međutim, poznajući procedure, trebaće nam najmanje dva mjeseca da prijedlog prođe proceduru. U cijelom procesu veoma je važno da sve institucije sarađuju već u toj fazi. To je ono što mi radimo od novembra prošle godine, kada je vaša zemlja izostavljena iz vizne liberalizacije, da, čim vaša zemlja bude spremna, izađemo sa sporazumom. Ja ulažem mnogo energije u taj proces i vjerujem da je Evropski parlament, dajući podršku ukidanju viza, već uspio da promijeni mišljenje nekih ljudi.

Nakon ukidanja viza Srbiji i Makedoniji, građani tih zemalja, u kratkom vremenskom roku u Belgiji su podnijeli veći broj zahtjeva za politički azil, koji su odbijeni kao neosnovani. Da li će to uticati na donošenje odluke o ukidanju viza BiH i da li smatrate, da bi sa ukidanjem viza, došlo do odliva stanovništva iz BiH?

FAJON: Postojao je određen zabrinjavajući broj azilanata iz Makedonije i Srbije u Belgiji i u drugim državama, i to je izazvalo određenu zabrinutost. Međutim, vlasti obe zemlje reagovale su brzo i dobro i vratile nazad te ljude, koji su bili izmanipulisani od nekih mreža ili agencija, koje su im prodale jeftine i lažne karte za zapadne zemlje. Situacija je sada normalna a svi iz toga možemo nešto da naučimo. Veoma je važno da građani budu upoznati da putovanje bez viza ne znači putovanje bez ograničenja, jer je u nekoj zemlji članici EU dozvoljen boravak do 90 dana.  Bosna i Hercegovina i Albanija najavile su važne informativne kampanje i to je pozdravljeno u Briselu. Došlo je i do nezgodne situacije da baš Belgija, koja je suočena sa problemom azilanata, preuzima predsjedništvo EU od Španije.

Često ste u posjeti BiH, i razgovarali ste sa liderima i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i sa političarima na državnom nivou. Kako Vam djeluju, da li su zaista iskreni kada kažu da žele BiH u Evropskoj Uniji, i da li dovoljno rade na tome?

FAJON: Teško je reći, iz perspektive posmatrača sa strane. Moram da kažem da mi se vaša zemlja veoma dopada, svaki put sretnem mnogo dragih, otvorenih i toplih ljudi. Uvijek volim da se vratim. Razgovarala sam sa mnogim BH političarima, pokušavam da saznam što više činjenica, da bih bolje razumjela situaciju.  Želim da saslušam ne samo političare već i predstavnike nevladinih organizacija i obične građane. Pokušavam da iskoristim svaku priliku da razgovaram sa taksistom ili uličnim prodavcem jer često upravo tu dobijete najbolju sliku zemlje. A ako bih slušala samo ove posljednje, rekla bih da vašoj državi nedostaju političari koji bi brinuli za građane u cijeloj zemlji a ne samo određene nacionalnosti.

Da li među građanima BiH, i zemalja u regionu, postoji tako zvana evropska svijest? Razlike između zemalja regiona i država članica Evropske unije su velike. Meni se ponekad čini da jedni druge ne razumiju. Na koji način premostiti te razlike i približiti jedne drugima?

FAJON:  Nema ništa loše u tome ako smo različiti. Različitost nas samo čini bogatijim. Ali moramo da znamo kako da ujedinimo te različitosti- kulturne, socijalne, vjerske itd. Moramo da znamo kako da se međusobno poštujemo. Ja vjerujem u evropsku ideju, vjerujem u integraciju u kojoj nije važno odakle dolaziš već ko si i koji su tvoji lični kvaliteti. Mislim da je Zapadni Balkan bogata mješavina koju moramo da očuvamo. Ja bih voljela kada bismo mi- ili bar mlađe generacije- mogli da izgradimo društvo, koje bi prevazišlo razlike, tenzije i rane iz krvavih ratova i gledalo ka našoj zajedničkoj budućnosti. Zapadni Balkan ima veoma jasnu evropsku perspektivu i ja sam čvrsto uvjerena da građane zemalja u regionu treba da upoznamo sa dobrobitima evropskih integracija. Ali prije svega, moramo da obnovimo povjerenje u regionu, saradnju i kontakte među ljudima.

Da li je, po Vašem mišljenju, unutar Evropske unije došlo do zamora od proširenja, kao što se može čuti u pojedinim evropskim medijima? Evropska unija "narasla" je na 27 zemalja članica, na snagu je stupio Lisabonski ugovor koji reguliše dalje proširenje a jedino se Hrvatska očekuje kao 28. članica u narednim godinama?

FAJON: Postoji određeni zamor od proširenja u pojedinim zemljama članicama. Tu je i ekonomska i finansijska kriza, koja je pojačala taj zamor, u smislu da svaka zemlja mora da rješava probleme vlastite ekonomije i da se bori protiv otpuštanja ljudi u svojoj zemlji. Ali to ne znači da se EU neće širiti. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, dobili smo novi zamah u procesu proširenja. Lisabonski ugovor će institucije učiniti efektnijim a proširenje će biti moguće i nakon što Hrvatska postane 28. članica, možda zajedno sa Islandom. Vjerujem da Zapadni Balkan ima jasnu evropsku perspektivu i da samo zajedno, možemo imati snažnu, jedinstvenu Evropu, koja će biti jak igrač na međunarodnoj sceni. Zapadni Balkan treba EU a EU treba Zapadni Balkan.

Odakle dolazi Vaša motivacija za bavljenje pitanjem ukidanja viza za BiH? Mnogo puta ste govorili pozitivno o BiH, bez obzira na sve unutrašnje probleme i podjele, koje postoje u zemlji?

FAJON:  Ja sam član Odbora za civilne poslove, pravdu i unutrašnje poslove u Evropskom parlamentu, koji je odgovoran za sva pitanja u vezi sa vizama. Kada sam izabrana za poslanika u  Evropskom parlamentu, znala sam da će pitanje viza vrlo brzo doći na dnevni red. Godinama sam se aktivno interesovala za proces proširenja na Zapadnom Balkanu i svjesna sam koliko je građanima regiona važna vizna liberalizacija. Ukidanje viza ima i psihološki efekat i zbog toga je jako važno da ukinemo vizni zid što prije. Mislim da će vaša zemlja moći da udahne punim plućima, jednom kada zajedno postignemo ukidanje viza. Danas, nakon nekoliko mjeseci bavljenja tim pitanjem, i poznajući bolje vašu zemlju i narod, ja sam i više uvjerena da se borim za pravu stvar.

(BLIN/DEPO)