Gospodine Selimović MIMS grupacija ušla je u radni odbor Klintonove Globalne Inicijative. Šta za MIMS znači ulazak u ovu veliku svjetsku poslovnu porodicu?

- Znači priznanje za dosadašnje učešće u aktivnostima i radu u CGI i prepoznavanje da postoje značajni potencijali, kadrovski i stručni u našoj Grupi koji mogu doprinijeti realizaciji projekata koji se tiču ekoloških promjena i implementacije projekata. U sklopu preuzetih obaveza u CGI, osim učešća u radnoj grupi u fazi smo realizacije projekata ekološki važnih za okruženje u kojem radimo i koji nisu komercijalne prirode.

Na prošlogodišnjem summitu u New Yorku imali ste priliku predstaviti svoje aktivnosti. Koliki je značaj predstavljanja kompanije na ovako visokom nivou?

- Nije jednostavno opisati energiju i atmosferu koja vlada  u vrijeme dešavanja godišnjeg sastanka CGI. Na mene je ostavila utisak pozitivna atmosfera u kojoj se sureću, upoznaju i izmjenjuju ideje i mišljenja ljudi iz vrha biznisa iz svih djelatnosti koje možete zamisliti. Biti prisutan u tom krugu, prezentirati projekte i vlastite aktivnosti, upoznati se sa ljudima koji su u samom vrhu svjetskog poslovnog svijeta iz sličnih djelatnosti, izmijeniti kontakte i informacije donosi ogroman potencijal za budućnost. Ne radi se o kratkoročnim projektima i angažmanu već o stvaranju mreže kontakata i potencijala koji na kraju trebaju rezultirati zajedničkim projektima, poboljšanju vlastitih rezultata, razumijevanja trendova i kretanja u određenih industrijama na globalnom nivou. Da budem precizniji, značaj je u stvaranju i kreiranju odnosa sa velikim brojem poslovnih i uticajnih ljudi iz cijelog svijeta i značaj je i za našu zemlju jer našim dobrim i kvalitetnim predstavljanjem šaljemo pozitivne poruke o bh. biznisu i mogućnostima.
 
Naredni sastanku CGI-ja trebao bi se desiti 13. maja u New Yorku?

- Radi se o radnom sastanku, koordinaciji projekata u toku i pripremi za naredni godišnji sastanak. Prednost učešća i članstva u CGI je u tome što se odredne aktivnosti, kontakti, izmjene informacija i saradnja dešavaju tokom cijele godine i ne gubi se kontinuitet u radu. Naravno to može biti ponekad vremenski zahtjevno ali sigurno je dobro radi postizanja boljih rezultata. Istovremeno, članovi imaju pristup web stranici-portalu preko kojeg su u kontaktu i moguće je pristupiti ogromnoj bazi podataka vezanih za konkretne projekte svih članica.

Koliko je globalna kriza uticala na poslovanje grupacije MIMS i kako se nosite sa krizom?

- Kao i na sve privredne subjekte u BiH. Povećanje nazaposlenosti, pad kupovne moći stanovništva, smanjenje obima posla, nelikvidnost na trzištu, reduciranje prihoda od dijaspore  je uticalo direktno na prihode i profitabilnost i na našu Grupu. Na drugu stranu dvije trećine naših prihoda dolaze iz proizvodnji koje su u kriznim vremenima fleksibilne i otporne na krizu. Djelujemo u oblasti prehrambene proizvodnje, vode, piva i bezalkoholnih pića i uticaj krize je manji nego u drugim branšama u dijelu naturalnih pokazatelja ali utiče sigurno na profitabilnost i likvidnost. Jedna trećina prihoda je iz trgovačkog sektora što je prednost u gotovinskim tokovima.

Nažalost moram reći, i rizikovati da ponavljam nešto što sam rekao više puta, ali činjenica je da su u Bosni i Hercegovini ekonomija i ekonomska pitanja na zadnjem mjestu u prioritetima naše vlasti.

Koje su po Vama tri strateške greške aktuelne vlasti (na državnom ili entitetskom nivou), a koja su tri najznačajnija uspjeha istih – u odnosu na ekonomiju BiH?

- Ne želim da zvučim kritizerski, lako je kritikovati a teško raditi i stvarati ali uz najbolju volju i želju da gledam pozitivno ne nalazim skoro ništa što bih mogao potencirati kao dobre poteze za ekonomiju. Potvrđuje to izostanak bilo kakvih mjera za prevazilaženje krize koja je počela krajem 2007. godine (osim deklarativnih i praznih priča), stanje sa stopom nezaposlenosti, padom kupovne moći, smanjenjem BDP-a, povećanjem zaduženosti države, budžetskim deficitom i opštom amtosferom koju svi osjećamo na svojoj koži. Nabrojaću samo neke činjenice koje potvrđuju rečeno: značajnih i velikih investicija nema ili ono malo što se dešava je nedovoljan nivo, ne postoji strategija na bilo kojem nivou šta su strateške grane industrije i drugih sektora koje treba podržati, nema podrške izvozu, ne postoje izvozne i razvojne banke (sadašnje razvojne  banke su farsa, izvor sredstava  za povlaštene i za politička potkusurivanja), uticaj na bankarski sektor je izgubljen, ogroman vanjsko-trgovački deficit, nefunkcionalan i preskup državni aparat na svim nivoima  koji usporava privredu, ne postoji ni na kojem nivou zaštita domaće proizvodnje i ekonomije itd.

Vjerujem da će na kraju ipak pobijediti razum i interes svih u BiH i sa te strane sam optimist, ali se bojim da će taj proces poboljšanja trajati duže nego što želimo i da će to vrijeme biti teško i izazovno za sve u BiH.

Koja su strateška opredjeljenja razvoja Vašeg postojećeg biznisa?

- Strateški dugoročno ćemo ostati u prehrambenoj industriji i industriji pića. Trentuno radi stanja u kojem se nalazi BiH privreda, a to je loše stanje koje će po meni potrajati duže vremena, fokusirani  smo na interne rezerve, reorganizaciju, uštede u poslovanju, zadržavanje postojećeg  tržnog udjela i nivoa realizacije u proizvodnim firmama. Radimo paralelno na stvaranju preduslova za pojačanje aktivnosti na izvozu jer imamo prostor za rast kako u tržištima u okruženju tako i na drugim tržištima.
 
Kakve su Vaše poslovne aktivnosti u Republici Srpskoj?

- Tržište BiH je  za mene uvijek bila jedna kategorija i jedinstven prostor. Podjela prostora na Federaciju i RS u tržnom smislu ne može funkcionirati što je vidljivo svakodnevno. Svaka veća  firma iz BIH je aktivna na prostoru cijele Bosne i Hercegovine i sa nama je isto. Na područje RS-a plasiramo sve proizvode iz Grupe, sa manjim ili većim uspjehom i planiramo gradnju nekoliko tržnim centara u RS-u. Nažalost, prije tri godine smo počeli sa tim aktivnostima ali aktualna vlast je raznim opstrukcijama zaustavila gradnju centra u Banjoj Luci. Vjerujem i nadam se da će se taj problem brzo riješiti jer je procedura u toku i da ćemo u toku godine početi graditi u Banjoj Luci planirani objekat za koji smo kupili zemljište prije 3 godine.

Dosta poslova radite u inostranstvu. Kakva su Vaša iskustva sa radom van BiH i koja su to tržišta na kojima su Vaše kompanije dobile velike poslove?

- Prisutni smo kao proizvodna firma u Hrvatskoj, Srbiji i Libiji a kroz trgovačke i izvozne aktivnosti u više od 20 zemalja. Izvan BiH trenutno je najveća investicija u Libiji, nakon toga po veličini ulaganja dolaze  Hrvatska i Srbija. Svaka država je specifična na svoj način i u svakoj postoje prednosti i prepreke u poslovanju. Ono što je zajedničko je da svaka država štiti svoje tržište, svoje proizvođače i firme  zakonskim ili podzakonskim aktima. Mogu bez ustezanja reći da ni jedno tržište nije tako ranjivo i otvoreno za uvoz kao tržište Bosne i Hercegovine  bez  bilo kakve brige o zaštiti domaće proizvodnje i domaće ekonomije. Ako želite da usporedim poslovnu klimu, tretman investitora, transparentnost zakona i procedura, nažalost moram reći da mi je vrlo  često lakše poslovati  na drugim tržištima nego na bh. tržištu. Maloprije sam naveo primjer izdavanja građevinske dozvole u Banjoj Luci, ali bih mogao navesti i bezbroj drugih dnevnih i životnih problema u Federaciji isto tako. Postoje rješenja, ali kao što sam rekao ranije, privreda BiH nije na listi prioriteta vlasti u BiH, osim deklarativno naravno.

Biće teško

"Bojim se da dosadašnjim pristupom odnosno nebrigom za domaću proizvodnju i ekonomiju za par godina ne budemo u poziciji da u BiH ostanu samo uslužne djelatnosti u rukama Bosanaca i Hercegovaca i da će ono malo što preostane biti izuzetak a ne pravilo. Bez investicija u privredu i proizvodnju, podrške domaćoj proivodnji, jakog bankarskog sektora koji će biti podrška a ne kočnica privredi, podrške izvozu, uzimajući u obzir činjenice na početku odgovora, biće teško zadržati i sačuvati radna mjesta, obim ekonomije i domaće proizvodnje." 

Recept za izlazak iz krize

"Nesporno je da BiH ima potencijala ali je činjenica da nisu iskorišteni, od ljudskih kao najznačajnijih do prirodnih i proizvodnih resursa koji stoje neiskorišteni. Recept za izlazak iz krize, stvaranje boljeg i ekonomski zdravijeg okruženja je pokrenuti velike investicione cikluse od strane države kao investitora, potaknuti bankarski sektor i razvojne  banke za podršku proizvodnim projektima u BiH, pokrenuti i podstaknuti investicioni ciklus u privatnom sektoru, pojednostaviti procedure i smanjiti birokratski aparat koji koči privredu, podržati grane industrije u kojim BiH ima potencijale, da ih ne nabrajam, i konkretnim mjerama a ne deklarativno podržati  i zaštiti firme koje su značajne za bh. ekonomiju."Vijest.ba/DEPO/a.k.