Svjedok je, odgovarajući na pitanja opuženog, podsjetio da je mandat Unprofora bio određen nizom rezolucija Savjeta bezbjednosti, o embargu na uvoz naoružanja, o zaštiti humanitarne pomoći koja je stizala u BiH, o mjerama da se zaštite humanitarni konvoji i sarajevski aerodrom, te rezolucijama vezanim za zaštitićene zone, kao što je bila Srebrenica.

Harland je rekao da je svoje izvještaje sastavljao prvenstveno na osnovu ličnog uvida i da se ne bi moglo reći da je koristio informacije iz druge ruke. On je potvrdio da je prisustovao na otprilike 15 sastanaka na kojima je bio i Karadžić, napominjući da na njima nikada nije govorio, već samo sjedio po strani.

Harland je izjavio da su podaci u njegovu kancelariju stizali u tako velikom broju da je bio angažovan statističar, Karadžićev kolega u bolnici Koševo, za koga svjedok misli da se zove Mladen Čavaljuga.

„Da li to znači da, ako uskoro budem pregovarao, ili ne daj bože vodio ratove, treba više pažnje da obratim na one što sjede i ništa ne govore“, upitao je Karadžić.

Karadžića optužnica tereti u 11 tačaka za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH.

(RTRS, BLIN, DEPO/tg)