Kako se moglo čuti na regionalnom skupu u Beogradu, ništa bolja situacija, kada je u pitanju istraživačko novinarstvo, nije ni u većini drugih zemalja bivše Jugoslavije.

Finansijski pritisci, ucjene, verbalne pretnje, napadi, pa čak i ubistva - realnost je s kojom se, već duže vrijeme, suočava istraživačko novinarstvo u zemljama Zapadnog Balkana.

Povremena uvjeravanja predstavnika vlasti, da je to nedopustiv i kažnjiv model ponašanja, te da istraživačko novinarstvo mora da igra značajnu ulogu u društvenom životu, utapaju se u moru praznih obećanja.

S druge strane, predstavnici međunarodnih institucija i država Zapada uporno apeluju da se u ovoj oblasti konačno uvede red. Ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik kazala je da aktuelni i prošli incidenti i zločini nad novinarima moraju biti ozbiljno istraženi, te da se moraju preduzeti odgovarajuće mjere.

“Novinari istraživači u Srbiji doživljavaju verbalne prijetnje i fizičke napade dok izvještavaju o djelovanju kriminalnih, nasilnih i ekstremnih snaga. Verbalne prijetnje su veoma opasne, naročito ako dolaze od ektremnih organizovanih grupa i ne smiju se tolerisati”, zaključila je američka ambasadorka.

Ministar kulture Srbije Nebojša Bradić, u čijoj je nadležnosti i informisanje, ukazuje, s druge strane, na pojedine medije koji istraživačkim novinarstvom samoproglašavaju senzacionalizam, koji često krši etičke i zakonske norme. Najavljujući novu medijsku strategiju Vlade, koja će biti predstavljena javnosti sredinom godine, Bradić nagovještava neke osnovne principe:

“Temeljno restrukturiranje medijskih regulatornih okvira i mehanizama, pri čemu model regulacije nikako ne smije biti isključivo tržišni princip, zakonsko regulisanje i sprečavanje koncentracije vlasništva nad medijima, aktivna intervencija države sa ciljem osiguravanja medijskog pluralizma, zdrav medijski balans između komercijalnog i javnog sektora, nezaolbilazni su ukoliko se želi da se istraživačkom novinarstvu obezbjedi budućnost.“

Gore nego devedesetih
Čekajući bolju budućnost, mračna realnost istraživačkog novinarstva ogleda se isključivo u individualnim pokušajima. Po svemu sudeći, to je zajednička karakteristika većine bivših jugoslovenskih republika.
Vlada mreža kapitala, politike i oglašivača i, zapravo, jako je teško, uopšte, za istraživačko novinarstvo da preživi, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Predsjednica Zbora istraživačkih novinara Helena Puljiz tvrdi da ovaj vid novinarstva nije potreban ni strukturama moći u Hrvatskoj:
“Kod nas je stanje gore nego devedesetih! Zapravo! Prvi put smo se susreli, u zadnje dvije godine, sa ubistvom vlasnika medija i novinarom, imamo mafijaška premlaćivanja novinara za koje niko nije kažnjen… S druge strane, vlada mreža kapitala, politike i oglašivača i, zapravo, jako je teško, uopšte, za istraživačko novinarstvo da preživi.“

Novinari istrazivači u Hrvatskoj oraganizovani su u posebnu grupaciju unutar Hrvatskog novinarskog društva, koje - kako kaže Helena Puljiz - nema previše razumijevanja za njihove probleme:
“Nas i unutar Društva zovu “talibanima”, zato što stalno tražimo nekakvu promjenu i tražimo više borbe za dignitet profesije.”

Tokom protekle godine u Bosni i Hercegovini su registrovana 43 slučaja prijetnji novinarima, fizičkih napada i ugrožavanja prava na slobodan rad. Generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić kaže da, pored ostalog, novinarske slobode guše i sprecifični problemi sa kojima se suočava BiH:

“Problem je i u činjenici da je bh. društvo podijeljeno i da se svaka istraživačka priča, koja se odnosi na one “druge”, tumači u kontekstu nacionalne pripadnosti ili napada na nečiju nacionalnost, na vjersku pripadnost”, kaže Borka Rudić, navodeći dva karakteristična primjera:

“Pokušaj istraživanja kriminala Milorada Dodika, koji se završio na način da su novinari koji su to radili, ili pokušavali da rade, optuženi da su protiv Srba. Kad se pisalo o reisu Ceriću i kupovini kuće, istraživali su na koji način je on kupio veliku kuću bivšeg komunističkog lidera Rate Dugonjića, onda je to bio atak na Bošnjake u BiH, pokušaj negiranja genocida nad Bošnjacima i takvi slučajevi, takvi tekstovi su tretirani kao islamofobija."

(BLIN/DEPO, SuV)