Vukčević smatra da Ganiću treba suditi u Srbiji i da srpsko pravosuđe ima kapacitete da iznese jedan ovakav postupak, dodajući da bi Ganić u Srbiji imao suđenje prema najvišim evropskim standardima.

On je za "Večernje novosti" ocijenio kao politički korektnu i racionalnu izjavu predsjednika Srbije Borisa Tadića da nije bitno gdje će se Ganiću suditi ako mu se sudi po zakonu, navodeći da je ta izjava bila usmjerena na smirivanje tenzija u regionu koje su izazvane hapšenjem Ganića u Londonu.

"S druge strane, jasno je /Tadić/ emitovao poruku da ne postoji bilo kakav vid političkog pritiska na bilo koje pravosudne organe. Već duže vreme zalažemo se da u regionu izbrišemo granice za procesuiranje ratnih zločina i da svi oni koji imaju krvave ruke budu izvedeni pred sud. Manje je važno gde će se počiniocima suditi, važno je kako će im se suditi", naglasio je Vukčević.

Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Milan Petrović izjavio je za "Glas Srpske" da bi sudski proces protiv Ganića u Londonu, do konačne odluke o njegovoj ekstradiciji, mogao trajati i do dvije godine.

"Danas će biti održano ročište na kojem će biti razmatrana neka formalna pitanja i procedure. Ovo ročište nije posebno važno i njemu neće prisustvovati tužioci za ratne zločine Srbije", rekao je Petrović.

Ističući da će tužioci za ratne zločine Srbije prihvatiti svaku odluku suda u Londonu i da su dostavili svu potrebnu dokumentaciju uz zahtjev za Ganićevo izručenje Srbiji, Petrović je izrazio očekivanje da će Ganić biti izručen Srbiji, "gdje bi ga čekalo objektivno i profesionalno suđenje".

Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu "Hitrou" po potjernici Interpola Srbije, a deset dana kasnije je pušten iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 funti i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji.

Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim osobama, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica ЈNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte ЈNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom ЈNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine. U tim napadima su ubijena 42 vojnika i oficira, ranjena 73, a zarobljeno 215.

(RTRS, BLIN,DEPO/tg)