Kirgistan je jedina bivša sovjetska republika u srednjoj Aziji koja na svom teritoriju ima i rusku i američku vojnu bazu.
Njihove izjave uslijedile su poslije svrgavanja Bakijeva u srijedu, koji je pobjegao iz glavnog grada Biškeka na jug Kirgistana, nakon što je gomila demonstranata provalila u vladine zgrade, što je "čvrsto u kontekstu suparništva supersila u središnjoj Aziji", ističe u izvještaju Reutersa.
Gotovo istovremeno dok su predsjednici Barak Obama i Dmitrij Medvedev u Pragu potpisivali novi START sporazum, visoki dužnosnik iz izaslanstva Medvedeva pozvao je nove vladare Kirgistana da zatvore američku bazu.
Dužnosnik koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je kako Bakijev nije ispunio obećanje da će zatvoriti bazu Manas, preko koje SAD opskrbljuje snage NATO-a u Afganistanu. On je kazao da bi u Kirgistanu trebala ostati samo jedna baza - ruska baza Kant.
Omurbek Tekebajev, bivši kirgistanski opozicijski čelnik koji je u novoj vladi preuzeo odgovornost za ustavna pitanja, izjavio je da je "Rusija igrala ulogu u svrgavanju Bakijeva", navodi Reuters.
Ruski premijer Vladimir Putin opovrgnuo je da je Moskva imala ulogu u nemirima u Kirgistanu, koji Rusija otvoreno naziva dijelom svoje interesne sfere, koju pak američka administracija izričito ne priznaje.
Kremlj je u četvrtak poslao vojsku u Kirgistan, kako bi navodno štitila ruske državljane, uključujući one u ruskoj vojnoj bazi, nakon što je u toj zemlji vlast preuzelo samoproglašeno opozicijsko vodstvo.
Načelnik štaba ruskih oružanih snaga general Nikolaj Makarov rekao je da je predsjednik Dmitrij Medvedev naredio slanje oko 150 padobranaca kako bi se zaštitilo osoblje u ruskoj zračnoj bazi Kant u Kirgistanu, prenijele su ruske novinske agencije.
SAD ŽALI ZBOG NASILJA U KIRGISTANU I POZIVA NA OBNOVU MIRA |
Sjedinjene Države žale zbog nasilja koje je zahvatilo Kirgistan i u kojemu su poginuli deseci osoba, te pozivaju obje strane da obnove mir, objavila je u četvrtak Bijela kuća. "Ne odobravamo primjenu smrtonosne sile od strane nekih sigurnosnih službi protiv demonstranata, kao i od nekih demonstranata, i zabrinuti smo zbog sadašnje pljačke i nereda", rekao je glasnogovornik Robert Gibs. Predsjednik Barak Obama pomno prati situaciju s ključnim savjetnicima i želi da se problem riješi demokratski uz poštivanje ljudskih prava, rekao je Gibs. Nasilni prevrat potresao je tu srednjoazijsku zemlju i otvorio pitanje ko je zapravo na vlasti. Predsjednik Kurmanbek Bakijev pobjegao je iz glavnog grada Biškeka na jug zemlje, a na ruskom radiju je iz svog skrovišta objavio da se ne predaje usprkos tvrdnjama opozicije da je svrgnut. Opozicija je u srijedu objavila da nadzire većinu vlade i da je bivša ministrica vanjskih poslova Roza Otunbajeva imenovana za čelnicu privremene vlade, do održavanja izbora. Vjeruje se da je u ovosedmičnim sukobima policije i demonstranata u glavnom gradu Biškeku ubijeno najmanje 100 ljudi. U Kirgistanu, nedaleko od Biškeka, nalazi se američka zrakoplovna baza Manas, koja je ključna za logističku potporu naporima SAD-a i NATO-a u Afganistanu. Glasnogovornik State Departmenta kazao je da prevrat nije uticao na djelovanje baze, prenijela je Hina. On je kazao da se otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Kirgistanu u četvrtka sastao s Rozom Otunbajevom i pozvao na obnovu mira. "Naš otpravnik poslova veleposlanstva u Biškeku sastao se danas s opozicijskom čelnicom Rozom Otunbajevom. Naša poruka je bila da se nadamo obnovi mira u skladu s demokratskim načelima. Naš prioritet u ovome trenutku red i mir, i uspostava demokratije u skladu s vladavinom prava", rekao je. Glasnogovornik baze Manas, bojnik Rickardo Bodden, izjavio je u četvrtak da je vlada privremeno prekinula humanitarne misije i druge izlaske vojnika iz baze. Baza je ponudila pomoć svog saniteta bolnicama u Biškeku koje su primile desetke ranjenika. Manas je važna tranzitna tačka za prebacivanje vojnika i opreme u Afganistan i iz njega, a broj tih letova je smanjen, ali američki dužnosnici nisu rekli za koliko. |
(FENA, BLIN, DEPO/tg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook