Republikanci Bosne i Hercegovine izrazili su oštro protivljenje navodnoj ponudi potpredsjednika SDA Harisa Zahiragića za razgovore o formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, odnosno uspostavljanju takozvanog „mega kantona“.

U saopćenju navode da se o teritorijalnoj organizaciji, ustavnom uređenju i budućnosti Bosne i Hercegovine ne može odlučivati kroz neformalne, izvaninstitucionalne i međustranačke dogovore, mimo demokratskih procedura i ustavnih nadležnosti.

Prema javno iznesenim navodima, Zahiragić je tokom gostovanja u podcastu „Balkan Rules“ ponudio razgovore o uspostavljanju „mega kantona“ i teritorijalnom preustroju BiH, a sličnu ponudu ponovio je i nakon gostovanja u emisiji „Odbrojavanje“ na BHRT-u.

Iz Republikanca BiH smatraju da javnost ima pravo znati u čije ime Zahiragić nudi pregovore, na osnovu čijeg mandata i uz kakvo političko ovlaštenje.

„Bosna i Hercegovina nije privatno vlasništvo političkih stranaka, njihovih predsjednika i potpredsjednika. Njena teritorija nije predmet političke trgovine, niti se ustavni poredak može mijenjati dogovorima stranačkih rukovodstava iza zatvorenih vrata“, navodi se u saopćenju.

Ističu da inicijative koje podrazumijevaju zaobilaženje ustavnih institucija otvaraju i pitanje političke odgovornosti ranijih rukovodstava, uključujući prihvatanje ustavnog statusa Republike Srpske u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma prije više od 30 godina.

U tom kontekstu podsjećaju i na okolnosti pod kojima je 2017. godine propao pokušaj revizije presude Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.

Posebno zahtijevaju da se rasvijetli politička odgovornost za neuspjeh tog pokušaja, uključujući javno iznesene optužbe o njegovom svjesnom opstruiranju.

- Neprihvatljivo je da se o sudbonosnim državnim pitanjima odlučuje u uskim političkim krugovima, bez transparentnosti i odgovornosti prema građanima - poručuju Republikanci BiH.

Dodaju da je potrebno utvrditi predstavljaju li Zahiragićevi istupi nastavak političke prakse ranijih stranačkih rukovodstava, u kojoj se o ključnim pitanjima državnosti, teritorijalnog uređenja i međunarodnopravne zaštite Bosne i Hercegovine odlučivalo bez odgovarajuće institucionalne i javne kontrole.

Promjene Ustava samo kroz nadležne institucije

Republikanci BiH podsjećaju na tri, kako navode, temeljne činjenice: Ustav Bosne i Hercegovine potvrđuje kontinuitet države, njen međunarodnopravni subjektivitet i postojeću ustavnu strukturu; promjene ustavnog uređenja mogu se provoditi isključivo kroz nadležne institucije i propisane ustavne procedure; nijedna politička stranka nema samostalno ovlaštenje da u ime građana i naroda odlučuje o teritorijalnoj podjeli države.

Naglašavaju da prijedlog ustavne reforme sam po sebi nije protivustavan, ali da bi njegovo provođenje mimo Ustava i nadležnih institucija predstavljalo ozbiljno kršenje ustavnog poretka.

Posebno upozoravaju na političku i historijsku odgovornost svih koji, kako navode, olako otvaraju pitanja teritorijalnih podjela države čiji su građani tokom agresije i rata devedesetih godina platili ogromnu cijenu za očuvanje njene nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.

- Bosna i Hercegovina mora biti država jednakopravnih građana i konstitutivnih naroda, u kojoj se legitimna pitanja političke zastupljenosti i zaštite kolektivnih prava rješavaju demokratskim i ustavnim putem, a ne novim teritorijalnim razgraničenjima kao unaprijed dogovorenim stranačkim rješenjima -  ističu.

Traže izjašnjenje rukovodstva SDA

Na kraju, Republikanci BiH zatražili su od rukovodstva SDA da javno pojasni da li je prijedlog Harisa Zahiragića njegov lični politički stav ili zvanična politika stranke.

Pozvali su i sve političke predstavnike da se uzdrže od neformalnih dogovora o teritorijalnom preustroju te da svaku inicijativu za ustavne promjene predstave javnosti, uz puno poštovanje Ustava BiH, Evropske konvencije o ljudskim pravima i demokratskih procedura.

Osvrnuli su se i na aktuelna pitanja regularnosti izbornih rezultata, ističući da o budućnosti Bosne i Hercegovine ne mogu odlučivati zatvoreni stranački krugovi.

Poručili su da se o ustavnom uređenju države mora odlučivati isključivo kroz nadležne institucije, u skladu s Ustavom i uz odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine.

(DEPO PORTAL/af)