Rezultati parlamentarnih izbora u Izraelu, koji nisu donijeli jasnu većinu nijednom političkom bloku, mogli bi zemlju uvesti u novu političku krizu, ali i dodatno povećati rizik od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Analitičar međunarodnih odnosa i stručnjak za Bliski istok Mirko Dautović upozorava da bi nastavak političke neizvjesnosti i mogućnost novih vojnih udara na Iran mogli imati dalekosežne posljedice po sigurnost cijele regije.

Dautović je u razgovoru za Fenu ocijenio da je ponavljanje izbora u Izraelu vrlo izgledna mogućnost, budući da ni blok premijera Benjamina Netanyahua ni opozicija predvođena Gadijem Eisenkotom nemaju dovoljnu podršku za samostalno formiranje vlade.

Prema rezultatima izbora održanih 27. oktobra, Netanyahuov blok osvojio je 53 mandata, opozicioni blok 48, dok su arapske stranke osvojile ukupno 19 mjesta u Knessetu, izraelskom parlamentu koji broji 120 zastupnika. Za parlamentarnu većinu potreban je najmanje 61 mandat.

Dautović ističe da su predizborne ankete uglavnom ukazivale na mogućnost političke pat-pozicije, ali da je iznenađenje predstavljao rezultat arapskih stranaka, čija bi podrška mogla imati presudnu ulogu u formiranju buduće vlasti.

- Veliko iznenađenje je što su arapske partije osvojile čak 19 mandata. To je rezultat značajnog izlaska arapskih birača u Izraelu. Izgleda da su možda i neki jevrejski birači glasali za arapske partije, razočarani izraženim nacionalizmom ostalih stranaka - kazao je Dautović.

Podsjeća da arapski građani čine približno petinu izraelskog stanovništva, među kojima su i potomci Palestinaca koji su ostali na području današnjeg Izraela nakon njegovog osnivanja 1948. godine.

Govoreći o mogućim koalicionim kombinacijama, Dautović ne isključuje mogućnost da Netanyahu pokuša pridobiti podršku neke od arapskih stranaka, ali smatra da bi takva saradnja bila izuzetno teško ostvariva zbog dubokih ideoloških razlika.

Posebno ukazuje na stavove krajnje desničarske stranke Otzma Yehudit, koju predvodi Itamar Ben Gvir, navodeći da je teško zamisliti političku saradnju arapskih predstavnika sa strankama koje zagovaraju oštre mjere protiv arapskog stanovništva, uključujući oduzimanje državljanstva.

Istovremeno, Netanyahu ostaje na čelu vlade u tehničkom mandatu, što mu omogućava da nastavi obavljati premijersku funkciju do formiranja nove vlasti.

Dautović, međutim, smatra da bi upravo borba za politički opstanak mogla dodatno zakomplicirati sigurnosne prilike.

Prema njegovoj procjeni, jedan od mogućih scenarija jeste obnavljanje vojnih operacija protiv Irana ili intenziviranje sukoba na drugim područjima, čime bi se dodatno otežalo formiranje opozicione koalicije koja bi se oslanjala na podršku arapskih stranaka.

- Postoji opasnost da Netanyahu ponovo pokrene rat kako bi spriječio svoje političke protivnike da formiraju vlast uz podršku arapskih partija. To je trenutno jedna od najvećih prijetnji za Izrael i Bliski istok - ocijenio je Dautović.

Smatra da se Netanyahuova politička budućnost ne može posmatrati odvojeno od unutrašnjih problema s kojima se suočava, uključujući sudske postupke zbog optužbi za korupciju, sukobe oko nezavisnosti pravosuđa i pitanja političke odgovornosti za sigurnosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Dautović vjeruje da nastavak sukoba Netanyahuu može politički odgovarati jer, prema njegovoj ocjeni, skreće pažnju s tih pitanja i otežava promjenu vlasti. Netanyahu je ranije negirao optužbe za korupciju.

S druge strane, eventualno formiranje vlasti koju bi predvodio Gadi Eisenkot, uz parlamentarnu podršku arapskih stranaka, moglo bi donijeti određene promjene u izraelskoj politici, naročito prema Palestincima.

Dautović ipak ne očekuje da bi takva promjena automatski otvorila put trajnom rješenju palestinskog pitanja ili brzom uspostavljanju palestinske države.

- Pretpostavljam da bi arapske partije kao uvjet svoje podrške tražile da se omogući dostava humanitarne pomoći u Gazu, da se izraelska vojska povuče i da počne rekonstrukcija Gaze. To ne bi nužno značilo trajno rješenje palestinskog pitanja, ali bi svakako predstavljalo određenu promjenu - istaknuo je.

Prema njegovom mišljenju, smjena Netanyahua prije svega bi mogla smanjiti utjecaj njegovih ličnih političkih i pravnih problema na odluke o nastavku vojnih operacija, premda to samo po sebi ne bi garantovalo zaokret u izraelskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Govoreći o širim regionalnim posljedicama postizborne situacije, Dautović upozorava da najveću neposrednu opasnost vidi u mogućnosti obnove intenzivnih američkih i izraelskih napada na Iran, posebno nakon međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, zakazanih za 3. novembar.

Prema njegovoj procjeni, već tokom naredne sedmice moglo bi doći do nove vojne eskalacije, iako naglašava da daljnji razvoj događaja ostaje neizvjestan.

- Tenzije su izuzetno visoke. Postoji mogućnost da Donald Trump, nakon završetka američkih izbora, naredi nove napade na Iran, uz podršku ili inicijativu Netanyahua. To je trenutno najveći problem - kazao je Dautović za Fenu.

Posebno zabrinjavajućom smatra mogućnost iranskog odgovora, podsjećajući na upozorenja iz Teherana da bi novi napadi mogli izazvati snažnu odmazdu širom Bliskog istoka.

Ocjenjuje da je Iran u međuvremenu imao vremena za obnovu dijela svojih raketnih kapaciteta, a ne isključuje ni mogućnost razvoja novih vojnih sposobnosti, zbog čega bi posljedice eventualne nove eskalacije mogle biti teško predvidive.

Dautović upozorava da bi se u takvim okolnostima pred složenim sigurnosnim odlukama našle i druge regionalne države, posebno Saudijska Arabija, Turska i Pakistan, koje su povezane sporazumom o odbrambenoj saradnji.

- Ne možemo predvidjeti kako će Iran reagirati, hoće li snažno udariti na Saudijsku Arabiju i hoće li Saudijska Arabija dozvoliti Americi i Izraelu djelovanje kroz svoj zračni prostor. To su pitanja na koja bismo odgovore mogli dobiti već naredne sedmice - upozorio je.

Takav razvoj događaja, smatra, mogao bi dodatno destabilizirati regionalne odnose, uključujući sigurnosnu situaciju u Libanu, te proširiti posljedice sukoba daleko izvan neposredno uključenih država.

Kada je riječ o ulozi velikih sila, Dautović ocjenjuje da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju izuzetno snažno vojno prisustvo na Bliskom istoku, ali da je njihov politički kredibilitet među regionalnim partnerima znatno oslabljen.

Podsjeća da je Washington u ranijim periodima, zahvaljujući dominantnom političkom i vojnom položaju, mogao snažno utjecati na odluke regionalnih aktera i usmjeravati njihove politike.

Međutim, smatra da su dugotrajni sukobi, iscrpljenost američkog angažmana i nepredvidivost odluka administracije Donalda Trumpa promijenili način na koji države Bliskog istoka posmatraju američku ulogu.

- Američki utjecaj i dalje je snažan, a vojno prisustvo izuzetno veliko. Međutim, problem je što se Amerika više ne doživljava kao kredibilan i predvidiv partner. Regionalne države strahuju da bi ih Washington mogao uvući u rat, a potom se povući i ostaviti ih da se same suočavaju s posljedicama i Iranom - pojasnio je Dautović.

Zbog toga, prema njegovoj ocjeni, regionalne sile nastoje izbjeći direktno uključivanje u nove sukobe i diplomatskim djelovanjem ograničiti mogućnost daljnje eskalacije.

Iako postoje pokušaji da se političkim pregovorima i regionalnom saradnjom spriječi širenje rata, Dautović je skeptičan prema izgledima za dugoročnu stabilizaciju.

Smatra da je ključni problem nepredvidivost američke politike, zbog čega regionalni akteri nastoje utjecati na Washington i spriječiti donošenje odluka koje bi mogle izazvati novi veliki sukob.

- Svi nastoje smiriti Donalda Trumpa i spriječiti ga da uđe u nove ratove. Međutim, plašim se da im to neće poći za rukom - zaključio je Dautović u razgovoru za Fenu.

(FENA/af)