Američka kompanija EFS ubrzano radi na studiji izvodljivosti nove trase gasovoda Južna interkonekcija, koja bi, tvrdi direktor podružnice ove firme u Bosni i Hercegovini, trebala zaobići državnu imovinu i time riješiti glavni problem realizacije projekta. Amer Bekan kaže da je novi projekat nužan ne samo zbog imovine, već i zabrane kompaniji da se služi starim projektom BH-Gasa, kojeg je finansirala Evropska unija.

- Angažovali smo jednu od najvećih firmi na svijetu, koja radi trenutno novi projekat, novu feasibility studiju. Taj projekat košta oko deset miliona dolara. Radimo trenutno kompletno novi projekat. Evropska unija, koja je finansirala većinski projekat Južne interkonekcije, nije dala saglasnost da se taj projekat nama ustupi, to jeste da BH-Gas nama njega ustupi, i mi radimo kompletno novi projekat. I radimo trenutno na varijanti, na opciji da Zakon o državnoj imovini ne bude kamen spoticanja ovom projektu. To jeste, radimo na jednoj alternativi za koju neće biti potrebno rješavanje državne imovine, rekao je Bekan za N1.

Na koji način, Bekan nije pojasnio. Nezvanično, koristila bi se postojeća infrastruktura poput cesta i puteva koji su javna dobra.

Pratiti ceste skuplja je i duža varijanta, no za investitore se očito čini realnijom opcijom od čekanja na političko rješenje pitanja državne imovine.
 

Da se radi na alternativnom rješenju, u Federalnom ministarstvu energetike nisu upoznati. Ranije su podvukli da se intenzivno radi na ugovoru.

Sam ugovor ne precizira trasu, već pravce, tako da studija izvodljivosti ne bi trebala biti prepreka dokumentu koji bi uskoro trebao biti potpisan sa federalnim vlastima, kaže Bekan.
 

- Ostalo je nekoliko tačaka koje trebamo usaglasiti sa BH zakonodavstvom. Morate shvatiti, mislim, mora javnost shvatiti da se ovdje u konačnici radi ne samo o Južnoj interkonekciji, nego o jednoj kompletnoj investiciji limita, ili da kažem okvira, nekih dvije milijarde eura. I takve stvari moraju biti provjerene, moraju biti usaglašene, rekao je Bekan.

Podsjetimo da je prema Zakonu o Južnoj interkonekciji, koji je Federalni parlament usvojio u aprilu, domaćim vlastima i investitoru ostavljeno mjesec dana da usaglase i potpišu ugovor o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija.

Rok je istekao u maju. Almir Bečarević, bivši direktor BH-Gasa komentira kako zbog svega navedenog ne vjeruje da će radovi početi prije 2030. godine, ako uopšte do toga i dođe.

- Vi znate tu izjavu gospodina Lakića da će Južna interkonekcija biti izgrađena krajem 2027. godine, kada ruskog gasa više ne bude u Evropi. Znate kad će biti to izgrađeno 2027.? Nikad. Neće biti izgrađeno ni 2030. Jer kako vi da izgradite dvjesto kilometara gasovoda za godinu dana? Pa to je nemoguće. A nemate ni projekta, nemate ništa, nemate dozvolu, nemate ništa, nemate eksproprijacije, nema baznih stvari, rekao je Bečarević.

Pitali smo Bekana, no o rokovima se američka kompanija nikada nije izjašnjavala, navodi, upravo zbog složenosti projekta.

Kada će biti potpisan novi ugovor, direktor Energoinvesta nije upoznat. No riječ je o strateškom projektu koji će osigurati konkurentne cijene plina i zato na njemu treba insistirati.

- Ja ću vam reći za Krk, recimo, kao LNG terminal, Hrvatska je skoro deset, petnaest godina radila na tom projektu. Ovo nisu projekti koji se rješavaju za jednu godinu, za šest mjeseci. Ovdje je bio jako veliki pritisak da se sve ubrza, ali realnost tih projekata je duža. Nažalost, mi smo žrtve nerada prethodnog perioda, rekao je direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić.

Inače, podsjetimo da je demokratski kongresmen Bill Keating objavio 15. septembra, uz podršku kolega iz stranke, izvještaj u kojem problematizira američku podršku kompaniji EFS u projektu Južna interkonekcija.

Izgradnja gasovoda nije sporna, sporno je iskustvo investitora i njegove političke veze sa aktuelnom administracijom Donalda Trumpa.

Billa Keating uz ostalo upozorava:

- Vjerujem da se ovo dogodilo isključivo zbog njihovih privatnih veza s predsjednikom, s obzirom na to da nemaju apsolutno nikakvog iskustva u upravljanju plinovodima tečnog prirodnog plina, niti iskustva na Zapadnom Balkanu.

State Department je na ove navode odgovorio da su koncesioni modeli i izbor američke kompanije bile suverene odluke zvaničnika Federacije Bosne i Hercegovine.

Sličan odgovor stigao je i od američkog investitora.

(DEPO POTAL/dg)