Priznanje izbornog poraza Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) izazvalo je veliku pažnju svjetskih medija, koji rezultat parlamentarnih izbora u Srbiji opisuju kao prekretnicu nakon više od decenije dominacije dosadašnje vlasti. U središtu njihovih izvještaja su studentski pokret koji je prerastao u ozbiljnu političku snagu, nezadovoljstvo korupcijom, stanje demokratskih institucija i moguće posljedice promjene vlasti po odnose Beograda s Evropskom unijom, Rusijom i Kinom.

Reuters izvještava da je Vučić 25. oktobra priznao poraz, navodeći da su preliminarne procjene pokazale uvjerljivu prednost studentske liste. Prema njegovim riječima, studentski pokret mogao bi osvojiti između 135 i 140 mjesta u parlamentu od ukupno 250, dok bi SNS-u pripalo oko 105 mandata. Konačni rezultati u trenutku njegovog obraćanja još nisu bili poznati. Reuters ističe da je riječ o najvećem političkom izazovu za Vučića otkako je 2014. postao premijer, a 2017. predsjednik Srbije. Agencija navodi i da je izlaznost dostigla gotovo 70 posto, što je najviše od raspada Jugoslavije 1992. godine, prenosi Avaz.

Britanski The Guardian izborni rezultat opisuje kao veliki politički preokret nakon gotovo dvije godine studentskih protesta. U fokusu njegovih izvještaja su tragedija u Novom Sadu, u kojoj je u novembru 2024. poginulo 16 osoba nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici, te zahtjevi demonstranata za odgovornošću, borbom protiv korupcije i promjenama u načinu upravljanja državom.

Guardian naglašava da su studenti uspjeli protestnu energiju pretvoriti u organiziranu političku kampanju. Umjesto da ostanu isključivo na ulicama, predstavili su listu od 250 kandidata za isto toliko mjesta u parlamentu, okupljajući ljude različitih profesija i društvenih profila. Time su se suprotstavili SNS-u, stranci koja je godinama imala snažnu kontrolu nad institucijama i veliki utjecaj na televizijski medijski prostor.

Britanski list prenosi i upozorenja nezavisnih posmatrača o nepravilnostima tokom izbornog procesa, uključujući navode o pritiscima na birače, pokušajima kupovine glasova i incidentima u blizini biračkih mjesta.

Associated Press također ističe da je studentski pokret izrastao iz protesta nakon tragedije u Novom Sadu i da je uspio okupiti građane nezadovoljne korupcijom i funkcioniranjem institucija. Agencija izvještava o slavlju pristalica studentske liste nakon Vučićevog priznanja poraza, ali ukazuje i na izazove koji očekuju novu političku većinu: utvrđivanje odgovornosti, obnovu povjerenja u institucije i rješavanje problema koji su godinama opterećivali srbijansko društvo.

Deutsche Welle rezultat posmatra kao značajan test za političke institucije Srbije. U njegovim izvještajima pažnja je usmjerena na sudar dugogodišnje vladajuće strukture i raznolikog studentskog pokreta koji je uspio mobilizirati birače širom zemlje. DW prenosi kritike zbog koncentracije političke moći, ograničenog prostora za nezavisne medije i navoda o pritiscima na aktiviste.

Radio Slobodna Evropa analizira moguće posljedice izbornog poraza po vanjsku politiku Srbije i njene odnose sa Zapadom. Vučićeva vlast godinama je pokušavala održavati odnose s Evropskom unijom, istovremeno njegujući veze s Rusijom i Kinom. Promjena vlasti mogla bi otvoriti prostor za drugačiji pristup evropskim integracijama, ali budući kurs Srbije zavisit će od konkretnih odluka nove većine, a ne samo od izbornog rezultata.

RSE prenosi i Vučićeve optužbe o stranom miješanju, koje je iznio nakon priznanja poraza. 

Pažnju međunarodne javnosti privukle su i reakcije evropskih zvaničnika. The Guardian je izvijestio da su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa pozdravili rezultat i izrazili očekivanje da bi novi politički odnosi mogli otvoriti prostor za novi početak u saradnji Srbije i Evropske unije. Ipak, pred budućom vladom ostaju pitanja reforme pravosuđa, vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije.

Za Zapadni Balkan posebno je važno pitanje hoće li eventualna promjena vlasti donijeti drugačiji odnos Beograda prema evropskim integracijama i regionalnoj saradnji. Svjetski mediji upozoravaju da izborni rezultat sam po sebi ne garantira promjenu vanjskopolitičkog kursa, posebno kada je riječ o odnosima s Moskvom i Pekingom, kao ni rješavanje dugogodišnjih unutrašnjih problema Srbije

Zajednički imenitelj izvještaja Reutersa, Guardiana, Associated Pressa, Deutsche Wellea i Radija Slobodna Evropa jeste ocjena da bi izborni rezultat mogao označiti veliku promjenu u srbijanskoj politici. U središtu pažnje ostaju zahtjevi za odgovornošću i institucionalnim reformama, budući odnosi s Evropskom unijom i mogućnost promjene dosadašnjeg vanjskopolitičkog balansiranja.

Ipak, pred studentskim pokretom, ukoliko preuzme vlast, tek su ključni izazovi: pretvaranje protestnih zahtjeva u konkretne politike, funkcioniranje institucija i utvrđivanje odgovornosti. Izborni rezultat otvorio je novo političko poglavlje, ali će stvarni domet promjena zavisiti od poteza buduće vlasti.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)