Političke karte iznova se miješaju, a pregovori o formiranju vlasti na državnom nivou tek počinju. Već na početku dvije stranke, SNSD i HDZBiH, šalju jasnu poruku – nastavljaju zajedno. Ko će im se pridružiti u novom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ovisit će o dogovorima političkih lidera u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i o izbornom kapitalu kojim raspolažu. 

Postizborno preslagivanje je počelo, a s njim i utrka za novu većinu na državnom nivou. Ko će s kim podijeliti vlast, a ko ostati izvan nje?

Postizborna matematika

Počeo je niz postizbornih sastanaka i pregovora političkih lidera. Nakon susreta Dragana Čovića i Nermina Nikšića, Čovića i Bakira Izetbegovića te Izetbegovića i Semira Efendića, uslijedio je i sastanak Milorada Dodika i Čovića. Iako je evropski put prioritet HDZBiH, a za SNSD su briselske antisrpske politike, neupitno je ovo partnerstvo. 

- To partnerstvo je neraskidivo. Vidimo da si podupiru leđa, čak i u situacijama koje su izazivale burne reakcije u javnosti, poput odavanja počasti na Bleiburgu i koncerta Thompsona. Postoji šutnja kada treba reagirati, bilo s jedne ili s druge strane - kazala je za FTV politička analitičarka Tanja Topić.

U čijim rukama su, tvrde analitičari, ključevi vlasti. A ko s kim može do stabilne većine? Za ulazak u Vijeće ministara BiH potrebne su 22 ruke u državnom parlamentu. Politički trougao SDA–HDZBiH–SNSD zajedno ima 18 do 19 ruku. Pa im uz minimalnu podršku partnera ulazak u vlast nije upitan.

Između principa i računice za vlast

Dosadašanja koalicija Trojka–HDZ–SNSD više nema komotnu većinu, a što  bi nadomjestile ruke NES-a ili Stranke za BiH , koja i na federalnom i državnom nivou ispostavlja uslov prvo program, pa onda koalicija. Iako su lideri SDA i SDP-a načelno poručili jedni drugima da ne žele saradnju, moguć je i takozvani crveno-zeleni savez, koji bi, prema parlamentarnoj računici, mogao osigurati većinu i bez manjih stranaka.

Novinar Ranko Mavrak smatra da je vjerovatnija koalicija velikih nacionalnih stranaka na državnom nivou, uz stabilnu saradnju SDA i SBiH u Federaciji Bosne i Hercegovine.

. Vjerovatnije je da to bude koalicija velikih nacionalnih stranaka, kada je riječ o državnom nivou. Također, u Federaciji Bosne i Hercegovine SDA i SBiH mogu uspostaviti stabilnu koaliciju. Postoji i matematička mogućnost da umjesto SDA u cijeloj toj priči učestvuje SDP, ali to bi bila vrlo nategnuta i šarolika koalicija, s neizvjesnim izgledima za opstanak. Bila bi mnogo nestabilnija - pojasnio je Mavrak.

Politička analitičarka Tanja Topić, međutim, ne isključuje ni savez tri stranke koje se pozivaju na etnonacionalne interese.

- Ne bih isključila ni taj etnonacionalni trougao u kojem su SDA, SNSD i HDZBiH. Sve vrijeme su dobro sarađivali, pronašli su zajednički jezik i govore jezikom etnonacionalnih interesa - ocijenila je Topić.

Repriza 2010. i 2018?

A koji i čiji će interes presuditi tamo gdje svaka politika ima svoje zahtjeve i na kakav ustupak će bit spremni da bi bili dio vlasti? Osim toga, pitanje je da li će  pregovarački krugovi razvući obrise nove države vlasti, kao što je to bilo 2010, a zatim i 2018. godine. 

„Mislim da je stvar vrlo jasna, posebno jer smo iz RS-a čuli i prijetnje da se može otegnuti djelovanje sadašnjeg Vijeća ministara u tehničkom mandatu. Sasvim sigurno, to je ucjenjivački potencijal koji će Milorad Dodik koristiti“, upozorila je Topić.

Dok lideri crtaju crvene linije, izbori su presložili parlamentarne klupe. Preostaje formiranje vlasti i borba za pozicije i resore. Jedni učvršćuju savez, drugi ispituju mogućnosti, a treći čekaju priliku i konačnu računicu u domovima naroda.

Više u prilogu FTV: 

(DEPO PORTAL/ad)