"Najbolje bi bilo da su u Predsjedništvu sve tri žene. Od ovoga svakako nema ništa, a žene su sposobnije deset puta nego muškarci."

Ovako je Dželadin Kojić, građevinski radnik kojeg smo zatekli sa mistrijom u ruci u jednoj sarajevskoj ulici, sažeo neobičnost trenutka u kojem se našla politika u Bosni i Hercegovini.

Prvi put od Dejtonskog mirovnog sporazuma, u zgradi na adresi Titova 16 u Sarajevu, u kolektivnom šefu države sjediće dvije žene - Željka Cvijanović i Darijana Filipović, piše Radio Slobodna Evropa.

Onome ko ne poznaje društveno-političku sliku Bosne i Hercegovine, ova činjenica može da zvuči kao pobjeda rodne ravnopravnosti, razbijanje staklenog plafona i simbolički trijumf u društvu koje je političku moć rezervisalo za muškarce.

Stvarna slika otvara suštinska pitanja: šta se događa kada tamo, na poziciju koju su osvojile na Opštim izborima, stignu? Da li se mijenja politika? Da li se mijenja položaj drugih žena? Ili se mijenjaju samo lica, dok politička moć ostaje u istim stranačkim centrima?

Između nade, ponosa i sumnje

Reakcije građanki i građana na sarajevskim ulicama pokazuju različite reakcije, od nade, preko podrške, pa do sumnje.

Fatka Brković, učiteljica u penziji, ne skriva razočaranje opštom političkom situacijom, ali izražava tihu nadu zbog izbora dvije žene na čelu države.

"Razočarana sam do daske, jer su nacionalističke stranke pobijedile. A što se žena u Predsjedništvu tiče, pa to je super! Super da su nam žene više aktivirane i da su više na takvim mjestima. To sad, vrijeme će pokazati. Sve je neizvjesnost."

S druge strane, mlađa sagovornica Ana, misli da su dvije žene savršene za tu poziciju, jer donose promjene i novu energiju.

"Treba da budemo ponosne. Smatram da dvije žene mogu dosta doprinijeti na jačanju ravnopravnosti."

Da je riječ o napretku u ravnopravnosti spolova na mjestima odlučivanja u politici, smatra Afsad Jelešković. On izražava nadu da će u budućnosti biti još više žena uključeno, ali izražava i sumnju zbog političkih narativa u Bosni i Hercegovini.

"I ako na stranu stavimo to što su žene, pitanje je koliko će imati mogućnosti da samostalno donose odluke bez uticaja stranačkih funkcionera, odnosno prvih violina politika koje predstavljaju" – kaže ovaj Sarajlija.

Afsad se ipak nada da će članice Predsjedništva BiH "zaista promijeniti paradigmu i da će zastupljenost žena u politici biti sve veća i veća."

Simbolički korak za djevojčice, bez garancije za stvarna prava

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima nadležnosti u vanjskoj politici, diplomatiji, budžetu, Vijeću ministara ali i koordinaciju prema nevladinim organizacijama. To navodi na to da prostora za djelovanje formalno, kao i neformalno, ima kada je u pitanju rodna ravnopravnost.

Željka Umičević, projektna koordinatorica u Helsinškom parlamentu građana Banja Luka smatra da prisustvo žena na samom vrhu države nosi snažnu psihološku poruku, posebno za mlađe generacije žena, ali da po sebi ne donosi automatsku zaštitu ženskih prava.

"Djevojčice koje danas odrastaju u Bosni i Hercegovini gledaju u žene koje su u većini i koje predstavljaju državu na najvećem nivou. To definitivno može oblikovati kako gledaju na sebe i na svoje mogućnosti u društvu", navodi Umičević.

Ipak, dodaje da ne treba "romantizovati" ovaj trenutak, jer kako kaže, žene na vlasti nemaju automatsku obavezu prema ženskim pravima.

"Osim ako svjesno ne odluče da koriste tu svoju moć da mijenjaju uslove u kojima žive obične žene."

Umičević podsjeća da su Željka Cvijanović i Darijana Filipović i do sada bile u vlasti te, kako kaže, "imale uticaj, a nisu učinile gotovo ništa da ženama bude bolje".

"Ono što se može desiti sada jeste da nam kažu koja prava vi sad žene još hoćete ili evo imamo dvije žene u Predsjedništvu. I time će se zapravo pokušati pitanje ženskih prava svesti na par žena koje su uspjele doći do vrha, a ostale žene dalje se suočavaju s nasiljem, sa diskriminacijom na tržištu rada, problemima u pristupu reproduktivnom zdravlju, sa staklenim plafonom."

Nova članica tročlanog Predsjedništva, Darijana Filipović dolazi iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH). Bila je zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, a od 2018. je parlamentarka u državnom Parlamentu.

Željki Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je ovo drugi mandat kao članici Predsjedništva BiH, a prethodno je bila premijerka a zatim i predsjednica Republike Srpske.

'Vertikala vlasti' i lekcije iz prošlosti

Da same brojke nisu garancija suštinskih promjena, pokazuje i nedavna prošlost Bosne i Hercegovine.

Zemlja je već imala periode kada su na samom vrhu takozvane "vertikale vlasti" sjedile isključivo žene: Željka Cvijanović u Predsjedništvu BiH, Borjana Krišto na čelu Vijeća ministara BiH, Lidija Bradara kao predsjednica Federacije BiH i Benjamina Karić na čelu glavnog grada.

Uprkos toj činjenici, sistemski položaj žena u društvu ostao je nepromijenjen, smatra Maja Gasal, nekadašnja državna parlamentarka i direktorica Akademije za žene.

Ona naglašava da žene na visoke pozicije često dolaze preuzimajući muške obrasce ponašanja i stranačku disciplinu.

"Mi smo imali to neke četiri godine kao vertikalu, i sada kad bismo postavili pitanje građanima i građankama šta se promijenilo u našim životima, osobito u životima žena, ne biste dobili nikakav odgovor da imamo promjene, da su unijele žensku energiju, perspektivu, da se politika može voditi i sa manje populizma, kao pozitivan zanat, a ne nešto što mladi ljudi, pa i mi evo stariji, doživljavamo kao nešto što je negativno."

Gasal smatra da se stvarna samostalnost političarki vidi već na prvom koraku, pri sastavljanju vlastitog kabineta.

"Ako sam ja ministrica ili članica Predsjedništva, a dozvoljavam da mi stranački lider ili rukovodstvo bira ko će biti u mom kabinetu, tu neću doći do izražaja. Umjesto da biraju tim koji će nadopuniti njihove nedostatke, žene prihvate poziciju, a stranački lideri pošalju ljude koji će vama u kabinetu više štetiti nego donijeti rezultat", ističe ona.

Pri tome, naglašava da pred javnošću stoje dva različita profila: Željka Cvijanović kao provjeren kadar sa višegodišnjim kontinuitetom, te Darijana Filipović kao mlađe lice od kojeg se priželjkuje građenje novog političkog identiteta.

"Filipović, kao jedno mlađe i novije lice sa izuzetnim biografskim i radničkim porijeklom, ima priliku da pokaže novim generacijama da se može biti na visokoj funkciji i unositi ženski princip - ajmo se okupljati, ajmo zajedno graditi, s manje populizma a više rezultata", poručuje Gasal.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(RSE/DEPO PORTAL/ad)