Visoko sudsko i tužilačko vijeće raspisalo je konkurs za izbor predsjednika Državnog suda, mjesto koje je upražnjeno skoro tri godine. Sagovornici ukazuju na široke nadležnosti predsjednika ove pravosudne institucije i naglašavaju da izbor osobe koja će preuzeti tu funkciju ima veliki značaj za funkcionisanje pravosuđa, ali i povjerenje javnosti.

Bivši sudija Državnog suda Branko Perić smatra da je funkcija predsjednika ove institucije posebno osjetljiva jer se u Sudu BiH nalaze prvostepeni i Apelacioni sud, dok je na čelu oba suda ista osoba. Naglašava da je to jedinstven primjer u evropskom pravosuđu, te napominje da su u svim zemljama prvostepeni i žalbeni sud odvojeni i da imaju svoju administrativnu strukturu.

Prema njegovim riječima, predsjednik Suda BiH bira i imenuje sudije Apelacionog suda, što također smatra izuzetkom, što predsjedniku daje ogromna ovlaštenja koja dovode u pitanje samu nezavisnost Suda.

Perić pojašnjava da, pored ovih upravljačkih nadležnosti, predsjednik Suda BiH daje Obavještajnoj službi naredbe za tajno praćenje i prisluškivanje, što, ističe Perić, predstavlja veoma osjetljivu nadležnost.

- Prethodni predsjednik, koji je suspendovan i optužen za zloupotrebu ovlaštenja, optužen je, između ostalog, za uništavanje službenih spisa koji se odnose na naredbe za tajno praćenje. To je oblast u kojoj su zloupotrebe veoma opasne. Ako to radi predsjednik Suda u dogovoru s direktorom obavještajnih službi, onda smo mi društvo bez odgovornosti, u kome čuvari zakona krše zakon - kaže Perić.

Ranko Debevec je odlukom Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a početkom jula ove godine razriješen dužnosti predsjednika i sudije Državnog suda. Prije donošenja konačne odluke, dao je ostavku na sve funkcije u pravosuđu. Suspendovan je još krajem 2023. godine, od kada funkciju v.d. predsjednika obavlja sutkinja Minka Kreho.

Protiv Debevca se vodi i krivični postupak zbog optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, te za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Perić problematizuje i činjenicu da je nosilac najvažnije pravosudne funkcije, nakon suspenzije, tri godine primao platu, dok je vršilac dužnosti za to vrijeme, kako kaže, bez konkursa i propisane izborne procedure vršio predsjednička ovlaštenja.

Advokat Miodrag Stojanović, koji veći dio posla obavlja kao branilac pred Sudom BiH, također smatra da se radi o izuzetno važnoj funkciji.

- S pozicije branioca, nije svejedno ko će biti predsjednik suda iz više razloga - naglašava Stojanović i ukazuje na činjenicu da se radi o osobi koja ima široka ovlaštenja, i u organizacionom smislu rad s velikim brojem nosilaca pravosudnih funkcija koji postupaju u prvom i drugom stepenu.

Prema njegovim riječima, predsjednik mora biti agilan, angažovan i profesionalan, jer od organizacije rada suda zavisi i efikasnost postupaka. To, između ostalog, podrazumijeva stvaranje uslova za redovna suđenja, funkcionisanje tehničke opreme, kamera, videolinka, ali i pravovremeno plaćanje branilaca koji postupaju po službenoj dužnosti.

Stojanović ističe i važnost uloge predsjednika u kadrovskom smislu, odnosno u davanju preporuka i sugestija VSTV-u kada je riječ o broju sudija i popunjavanju upražnjenih mjesta.

- Tu nam je potreban jedan kvalitetan predsjednik suda, angažovan, afirmisan, čovjek koji zna na koji način će to rješavati i uspješno na vrijeme riješiti - kaže Stojanović.

Na značaj funkcije ukazuju i novinarke koje godinama prate rad pravosuđa. Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo smatra da funkcija predsjednika Suda BiH nije samo protokolarna, te da on direktno utiče na organizaciju rada, finansije, unutrašnje procedure i raspodjelu predmeta. Naglašava da se radi o ključnoj instituciji u pravosudnom državnom sistemu, nadležnoj za procesuiranje najtežih oblika krivičnih djela, ratnih zločina, organizovanog kriminala i terorizma.

Prema efikasnosti u rješavanju ovih predmeta javnost i međunarodna zajednica, ističe Radić-Dragić, mjere koliko je efikasan pravosudni sistem u BiH.

Kada se na čelu ovako važne institucije nađe osoba bez integriteta, tvrdi, to se automatski reflektira na ukupan rad suda, profesionalni moral, radnu atmosferu, ali i na percepciju javnosti.

- Naravno, moram spomenuti i transparentnost. Iz novinarskog iskustva znamo da pristup informacijama i stepen transparentnosti zavise upravo od stava i ponašanja predsjednika suda - navodi Radić-Dragić.

Ona smatra da ko god bude izabran na ovu funkciju, imat će zahtjevan posao: vratiti poljuljano povjerenje javnosti i riješiti gomilu unutrašnjih problema nastalih tokom dugogodišnjeg mandata Ranka Debevca.

Sličnog mišljenja je i Amra Brkić-Čekić, novinarka Inforadara. Prema njenim riječima, sigurno je da predsjednik ne može, niti ima ovlasti da utiče na sadržaj sudske odluke pojedinog sudije, niti određuje kako će sudija presuditi u konkretnom predmetu, ali da mora biti osoba čiji profesionalni integritet ne ostavlja prostor za sumnju da se rukovodeća pozicija može koristiti za bilo kakav pritisak, pogodovanje ili zaštitu određenih interesa.

- Upravo je ‘slučaj Debevec’ pokazao koliko je pitanje integriteta rukovodstva pravosudne institucije važno za povjerenje javnosti u cijelu instituciju. Činjenica je da godine koje su iza nas ukazuju na duboku institucionalnu, ali i krizu kredibiliteta uzrokovanu političkim pritiscima - ističe Brkić-Čekić, novinarka koja dugi niz godina prati suđenja pred Državnim sudom.

Naglašava da to mora biti osoba čiji profesionalni integritet i ponašanje ne ostavlja prostor za opravdanu sumnju u političku ili bilo koju drugu vrstu pristrasnosti.

Perić smatra da predsjednici Suda, kao ni glavni tužioci, do sada nisu birani po kriterijima stručnosti, iskustvu i moralnim kvalitetima, već su, tvrdi, birani od političkih centara moći, OHR-a i najutjecajnijih ambasada.

- Raniji predsjednik nije imao nikakve reference za funkciju predsjednika Suda. Njegov izbor bio je za sve sudije iznenađenje. Pravosuđe je izgubilo ugled zbog konstantnog izbora nekompetentnih na glavne upravljačke pozicije u pravosuđu - smatra Perić.

Prema njemu, kriteriji za izbor predsjednika Suda BiH moraju biti predviđeni zakonom. To trebaju biti ljudi s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom, ugledni u pravosuđu i društvu, besprijekornih biografija, koji su svoju nezavisnost i integritet dokazali kroz svoje odluke i u javnom dijalogu o kontroverznim pravnim i društvenim pitanjima.

Pitanje profesionalnog integriteta i povjerenja u rad Državnog suda dodatno je dovedeno u pitanje i u nekoliko drugih slučajeva, među kojima je predmet protiv Milorada Dodika. Postupanje Državnog suda u predmetu koji se protiv Dodika vodio zbog krivičnog djela “napad na ustavni poredak” otvorilo je pitanja transparentnosti i jednakog tretmana, posebno zbog načina javnog predstavljanja ročišta, objavljivanja nepotpunog snimka, nedovoljnog obrazloženja odluke o ukidanju pritvora te neuobičajene zajedničke komunikacije Suda i Tužilaštva BiH.

(Detektor/DEPO PORTAL/ad)