Demokratska manjina u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a objavila je izvještaj u kojem politiku administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini povezuje s ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku i poslovnim interesima ljudi bliskih predsjedniku SAD-a.

Izvještaj pod nazivom "Usluga za protuuslugu na Balkanu - Kako politika Trumpove administracije prema Bosni bogati predsjednikove lične saveznike i ostavlja američki narod kratkih rukava" objavljen je 15. septembra 2026. Potpisuje ga William (Bill) Keating, vodeći demokratski član Pododbora za Evropu, uoči današnjeg saslušanja zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Daniela Lawtona na temu Zapadnog Balkana.

Riječ je o političkom i istražnom dokumentu demokrata u Kongresu, pa su navodi o korupciji, sukobu interesa i motivima Trumpove administracije zaključci autora izvještaja, a ne pravosnažno utvrđene činjenice.

Autori analiziraju dvije odluke Trumpove administracije za koje tvrde da su odstupile od višedecenijske politike SAD-a prema BiH.

Prva je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i povezanim osobama i kompanijama. Druga je podrška SAD-a da projekt Južne plinske interkonekcije bude povjeren kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, povezanoj s Trumpovim političkim saveznicima.

U izvještaju se tvrdi da su ove odluke oslabile pritisak na Dodika, ugrozile autoritet OHR-a, zakomplikovale pitanje državne imovine i otvorile mogućnost da politički povezane osobe zarade više od milijardu dolara.

SAD su Dodiku prvi put uvele sankcije 2017. zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bidenova administracija kasnije ih je proširila na njegovu porodicu, saradnike i povezane kompanije zbog destabilizirajućih aktivnosti i korupcije.

Trumpova administracija je 17. oktobra 2025. uklonila četiri Dodikova saradnika sa sankcijske liste, a 29. oktobra sankcije su ukinute Dodiku, njegovoj djeci Igoru i Gorici te ostalim povezanim osobama i subjektima.

State Department je Kongresu objasnio da je odluka donesena nakon što je Narodna skupština RS-a povukla veći dio spornih zakona, dok je imenovanje vršioca dužnosti predsjednika RS-a predstavljeno kao potvrda pravnog jedinstva BiH.

Autori izvještaja smatraju da je ukidanje sankcija bilo zasnovano i na očekivanju da će Dodik prestati sa secesionističkim djelovanjem i poštovati Dejtonski sporazum. Tvrde da se to nije dogodilo.

Kao primjere navode Dodikovo ponovno zagovaranje nezavisnosti RS-a, osporavanje legitimiteta visokog predstavnika, uvredljivu retoriku prema Bošnjacima, zahtjeve za zatvaranje OHR-a te nastavak političkih kontakata s Moskvom.

Prema podacima navedenim u izvještaju, vlasti Republike Srpske od januara 2025. angažovale su 11 lobističkih firmi u Washingtonu i za njihove usluge izdvojile najmanje 8,9 miliona dolara.

Među angažovanim osobama bio je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, koji je, prema dokumentima predatim američkom Ministarstvu pravde, primao 100.000 dolara mjesečno za savjetovanje i lobiranje u korist Vlade RS-a.

Kompanija RRB Strategies bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha dobila je više od 700.000 dolara. U izvještaju se navodi da su među ciljevima njegovog angažmana bili ukidanje sankcija Dodiku, uklanjanje Christiana Schmidta i stvaranje podrške za otcjepljenje RS-a.

Spominju se i bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani te desničarska aktivistica Laura Loomer, za koje se navodi da su djelovali u Dodikovu korist.

Autori smatraju da postoji veza između ove lobističke kampanje i odluke o ukidanju sankcija. Podsjećaju i da su u BiH pokrenuti postupci kojima se osporava zakonitost trošenja javnog novca RS-a za lobiranje u inostranstvu.

Drugi dio izvještaja odnosi se na Južnu plinsku interkonekciju, koja bi trebala povezati BiH s plinskom mrežom Hrvatske i LNG terminalom na Krku. Projekt bi smanjio zavisnost BiH od ruskog plina i povezao zemlju s evropskim energetskim tržištem.

Autori ne osporavaju važnost plinovoda, nego način na koji je kompanija AAFS Infrastructure and Energy izabrana za njegovog investitora.

Zvaničnici BiH i SAD-a razgovarali su 9. novembra 2025. o diverzifikaciji energetskih izvora. Ambasada SAD-a je 20. novembra s predstavnicima vlasti FBiH razmatrala mogućnost da američka kompanija razvija, gradi i upravlja plinovodom.

Samo četiri dana kasnije, Joseph Flynn i Jesse Binnall osnovali su kompaniju AAFS. Do aprila 2026. ona je direktno navedena u zakonodavnom prijedlogu FBiH kao investitor projekta, bez otvorenog nadmetanja.

Joseph Flynn je brat Michaela Flynna, dok je Binnall bio član Trumpovog pravnog tima. Njegova advokatska firma ranije je od Trumpovog političkog odbora Save America PAC dobila nešto više od 191.000 dolara za pravne konsultacije.

Prema izvještaju, AAFS nema dokazano iskustvo u energetici, velikim infrastrukturnim projektima niti poslovanju na Zapadnom Balkanu. Uprkos tome, diplomate iz SAD-a navodno su intenzivno podržavale kompaniju u razgovorima s vlastima BiH i Hrvatske.

Vrijednost samog plinovoda procijenjena je na približno 350 miliona dolara, dok bi s tri povezane elektrane ukupna vrijednost poslova mogla dostići oko 1,3 milijarde dolara.

Autori upozoravaju da bi direktno imenovanje jedne kompanije moglo ugroziti transparentnost postupka, usklađivanje BiH s pravilima jedinstvenog tržišta EU i pristup evropskim fondovima.

Izvještaj povezuje Južnu interkonekciju i s neriješenim pitanjem državne imovine, jer se prije gradnje mora utvrditi vlasništvo nad zemljištem kojim bi plinovod prolazio.

Autori strahuju da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti ekonomski pritisak povezan s projektom kako bi se pitanje državne imovine ubrzano riješilo u korist entitetskog, a na štetu državnog vlasništva.

Takvo rješenje bi, prema njihovoj ocjeni, ojačalo poziciju Republike Srpske, oslabilo institucije BiH, povećalo prostor za korupciju i pomoglo ispunjavanju jednog od uslova za zatvaranje OHR-a.

U zaključku se od Trumpove administracije traži da ponovo uvede sankcije Dodiku i obustavi podršku AAFS-u. Kongres se poziva da istraži poslovne kapacitete i finansiranje te kompanije, kao i kontakte američkih zvaničnika s lobistima angažovanim u korist vlasti RS-a.

Evropskoj uniji preporučuje se uspostavljanje zajedničkog režima sankcija protiv Dodika i drugih osoba koje destabiliziraju BiH, snažnija podrška OHR-u te ulaganje u povezivanje BiH s evropskim energetskim tržištem.

(DEPO PORTAL/dg)