Karton revolucija

Velika pobjeda: Iz prijedloga Prostornog plana TK obrisani rudnici litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta!

Hronika13.09.26, 18:43h

Velika pobjeda: Iz prijedloga Prostornog plana TK obrisani rudnici litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta!
Ovaj korak predstavlja jednu od najvećih pobjeda aktivista i naroda Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine kada je u pitanju borba za čist i zdrav okoliš, odnosno za pravo na život - ističe se u saopštenju Pokreta 'Karton revolucija'

 

 

Pokret „Karton revolucija” informiše javnost da su iz prijedloga Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025–2045. godine, koji će od strane nosioca izrade — IPSA instituta — biti dostavljen na usvajanje Vladi i Skupštini Tuzlanskog kantona, obrisani rudnici, odnosno prostori za istraživanje i eksploataciju takozvanih kritičnih mineralnih sirovina — litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta na području Tuzlanskog kantona. 


Ovaj korak predstavlja jednu od najvećih pobjeda aktivista i naroda Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine kada je u pitanju borba za čist i zdrav okoliš, odnosno za pravo na život - ističe se u saopštenju Pokreta, a dalje se navodi sljedeće: 


- Podsjećamo, nacrtom Prostornog plana Tuzlanskog kantona, koji je 28.05.2025. godine usvojen na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona i potom upućen u javnu raspravu, bilo je predviđeno razmatranje istraživanja i mogućnosti eksploatacije litijuma, bora i magnezija na području grada Srebrenika i općine Čelić, nastavak istraživanja nikla i kobalta na području gradova Živinice i Lukavac, te istraživanje i moguća eksploatacija bakra na područjima Babin potok u Lukavcu, Ravne u Banovićima i Doborovci–Sladna na području Gračanice i Srebrenika. 


Kao takozvana perspektivna područja za istraživanje i eksploataciju litijuma, bora i magnezijuma bile su utvrđene Zapadna Majevica i Močila, na području Srebrenika i Čelića. Sve navedeno pratili su i odgovarajući kartografski prikazi s tačnim lokacijama budućih rudnika i istražnih polja. Riječ je o hiljadama hektara — među njima i o poljoprivrednim krajevima koji do sada nisu imali dodira s teškom industrijom, kao i o područjima u neposrednoj blizini izvorišta i rezervoara pitke vode.


Po saznanju ovih informacija, pokret „Karton revolucija” pokrenuo je opštu mobilizaciju građana koja je trajala punih godinu dana i obuhvatila sve općine i gradove na koje se plan odnosio. Organizovali smo i podržali masovna okupljanja i zborove građana u lokalnim zajednicama, na pojedinim od kojih se okupilo i preko hiljadu ljudi. Upozoravali smo javnost kada su javne rasprave zakazivane netransparentno i u terminima koji su građanima onemogućavali učešće. Obilazili smo teren, snimali i objavljivali informativne sadržaje koji su dosegli stotine hiljada ljudi, i strpljivo objašnjavali šta konkretno znače tačke i karte iz nacrta. Organizovali smo prikupljanje i predaju stotina komentara, primjedbi i prijedloga građana nadležnim institucijama, učestvovali na javnim raspravama u svim pogođenim sredinama i insistirali na tome da se glas ljudi koji tu žive mora čuti i upisati u zapisnik.

 

karton-revolucija-javna-rasprava-1


Posebnu zahvalnost dugujemo Fondaciji ACT iz Sarajeva, čiji je doprinos bio od izuzetnog značaja. Njihova stručna podrška u pisanju argumentovanih komentara i sugestija na nacrt plana — komentara koji su na kraju i usvojeni — pokazala je koliko vrijedi kada se energija naroda spoji sa stručnim znanjem. Bez tog doprinosa ova borba ne bi imala istu težinu pred institucijama.


Uz nas su cijelim putem bili i aktivisti, udruženja i pojedinci iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije. Njihova solidarna podrška, dijeljenje naših poruka, dolasci na zborove i javno zauzimanje stava pokazali su da zaštita zemlje, vode i zraka ne poznaje ni entitetske ni državne granice. Ljudi koji žive niz iste rijeke prepoznali su da je ovo i njihova borba.


Pritisak je urodio plodom i na institucionalnom nivou. Gradska vijeća i općinski organi zauzeli su jasne stavove protiv rudarskih projekata na svojim područjima — od usvojenih deklaracija o izričitom protivljenju istraživanju i eksploataciji, preko zahtjeva za dubinsku i stručnu raspravu, do javno iznesenih stavova gradonačelnika i načelnika koji su stali uz svoje sugrađane. Protiv navedenih projekata izjasnile su se gradske uprave Živinica, Srebrenika i Lukavca, kao i općine Čelić i Banovići. Sve navedeno samo je dio aktivnosti koje smo proveli u ovoj borbi — terenskih, medijskih, pravnih i upravnih. Usvajanje Prostornog plana, prvobitno planirano za kraj 2025. godine, prolongirano je za kraj 2026. godine. Vrijedi napomenuti i to da je uporedo s kampanjom protivljenja ovim projektima postojala snažna inicijativa podrške rudnicima, prvenstveno od strane pojedinih profesora s Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.


Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, aktom broj: 12/1-19-020431-1/26 od 04.09.2026. godine, koji potpisuje ministrica Anela Ajšić, obavijestilo je pokret da su „sve metalične mineralne sirovine na prostorima potencijalnih istražnih polja, izbrisane iz prijedloga Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025-2045. godine”, te da su „iz tekstualnog dijela prijedloga uklonjene rečenice u kojima se spominju riječi litijum, bor, magnezium”, kao i da su „iz tekstualnog dijela plana izbrisani i potencijalni prostori za istraživanje i eksploataciju bakra, nikla i kobalta”. Time je i zvanično, pisanim putem, potvrđeno ono za šta se narod ovog kantona borio.
Ovo nije pobjeda jednog pokreta. Ovo je pobjeda hiljada ljudi iz Srebrenika, Čelića, Gračanice, Živinica, Banovića i Lukavca koji su izašli, potpisali, govorili i tražili da se njihova zemlja ne pretvori u rudarsko polje. Ovo je i primjer da lokalne zajednice i institucije, kada stanu uz svoje građane, mogu promijeniti plansku sudbinu jednog kantona. Posljedice ove odluke neće se mjeriti samo u Tuzlanskom kantonu — slivovi Drine, Bosne i Save ne poznaju administrativne granice, pa je ovo pobjeda i za Posavinu, Semberiju i sve one nizvodno, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.

 

karton-revolucija-sladna


Naglašavamo, jasno i bez uljepšavanja, da je riječ o prijedlogu planskog dokumenta. Članom 47. stav 3. Zakona o prostornom uređenju i građenju propisano je da prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skupština Kantona, a tek usvojeni planski dokument ima karakter zakonskog akta. Zbog toga pozivamo Vladu i Skupštinu Tuzlanskog kantona da u što kraćem roku usvoje prijedlog Prostornog plana u ovom obliku i time stave konačni pečat na ovu pobjedu. Do tog dana, pokret „Karton revolucija” budno će pratiti svaku izmjenu teksta i o svemu blagovremeno obavještavati javnost.


Zahvaljujemo se svakom čovjeku koji je izašao na zbor, potpisao primjedbu, podijelio objavu ili digao glas. Zahvaljujemo se Fondaciji ACT, aktivistima i udruženjima iz cijele Bosne i Hercegovine i Srbije, načelnicima, gradonačelnicima i vijećnicima koji su stali uz svoje građane, te svim medijima i pojedincima koji su nas podržali. Ova pobjeda nije priča o prošlosti, nego o budućnosti — o svakom djetetu koje će se roditi zdravo, svakom izvoru koji će ostati čist i svakom plodu koji će izrasti s naših livada i proplanaka.


Nastavljamo. Jer koliko god bili mali, ako smo zajedno — nema te sile koja nas može pobijediti - poručuje se u saopštenju Pokreta „Karton revolucija”.


(DEPO PORTAL/ad) 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook