Portal Аргументы и факты в Перми (perm.aif.ru) objavio je nove informacije o Mihailu N. Šabunjinu, osumnjičenom za trostruko ubistvo, koji je rođen 1996. godine u Osi u Permskom kraju.

Ranije je objavljeno da bi njegov otac mogao biti penzionisani sudija Osinskog rejonskog suda.

Antena M jučer je, između ostalog, objavila i tvrdnje o ocu ubice Šabunjina, prema kojima je bio "bivši sudija, završio Višu školu Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije (Высшую школу МВД РФ) i radio u tužilaštvu Perma".

Kako je ranije saopštio Lazar Šćepanović, direktor Uprave policije, Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) zatražila je međunarodne provjere kako bi se utvrdilo o kakvom se profilu radi.

- ANB je zatražila međunarodne provjere da vidimo o kakvom profilu se radi. Čim budemo uradili profil, obratit ćemo se javnosti - kazao je Šćepanović.

U međuvremenu su objavljeni i novi rezultati nezavisnog istraživanja "Antene M" o Mihailu Šabunjinu, kojeg medij navodi kao ubicu Petra Globarevića, Nemanje Kapora i Momira Radonjića.

Prema zvaničnim izvještajima crnogorske policije, patronim Mihaila Šabunjina je Nikolajevič. U ruskom sistemu imenovanja to direktno znači da mu se otac zove Nikolaj.

Na stranici "Судьи России" (судьироссии.рф), koja objavljuje podatke o ruskim sudijama, navedeni su biografski i profesionalni podaci o Nikolaju Stanislavoviču Šabunjinu, rođenom 1. aprila 1969. godine.

U njegovoj biografiji navedeno je:

- Ukazom Predsjednika Ruske Federacije od 21. aprila 2011. godine № 488 imenovan je u Permskom kraju za sudiju Osinskog rejonskog suda.

Grad Perm administrativni je centar Permskog kraja u Ruskoj Federaciji, dok se oko 140 kilometara južno od Perma nalazi Osa, koja ima status administrativnog centra rejona unutar Permskog kraja.

Dodatni podaci o ulozi Nikolaja Šabunjina u ruskom pravosudnom sistemu mogu se pronaći u sudskim dokumentima. U spisu predmeta broj 2-152/2016 od 2. februara 2016. godine, čiji je faksimil objavljen na stranici ruskih vlasti Роспотребнадзор (zpp.rospotrebnadzor.ru), navodi se da je N. S. Šabunjin bio predsjedavajući sudija Osinskog rejonskog suda.

N. S. Šabunjin bio je predsjedavajući sudija Osinskog rejonskog suda.

To znači da je obavljao saveznu sudijsku funkciju i imao ovlaštenja da samostalno vodi sudske postupke te donosi presude i rješenja u ime Ruske Federacije.

Podaci objavljeni na stranici Судьи России pokazuju i da je Nikolaj Šabunjin 24. augusta 2016. godine podnio zahtjev za dobrovoljni prestanak sudijske funkcije i odlazak u penziju.

Njegov zahtjev je odobren. Prema ruskim propisima, takav odlazak iz sudijske službe podrazumijeva priznavanje statusa koji nosi određena posebna prava i privilegije.

U kontekstu ruskog sistema bezbjednosnih provjera, činjenica da je Nikolaj Šabunjin obavljao saveznu sudijsku funkciju znači da su on i njegova porodica morali prolaziti određene provjere i ispunjavati kriterije lojalnosti državnom sistemu, najmanje do njegovog odlaska u penziju 2016. godine.

Crnogorski portal Standard jučer je objavio i verziju razgovora između taksiste A. O. (25) i Mihaila N. Šabunjina nakon njegovog dolaska u Herceg-Novi 31. augusta.

Prema toj verziji, kada je trebalo platiti vožnju, Šabunjin je rekao da nema novca.

- Kada je trebalo da plati vožnju, Šabunjin je kazao da nema novca. Taksista se iznervirao zbog toga, nakon čega mu je Šabunjin ostavio pasoš i telefon, uz obećanje da će NJEGOV OTAC narednog dana uplatiti novac.

Ukoliko je ova izjava autentično prenesena, ona bi mogla pružiti određeni uvid u ponašanje Šabunjina, koji je, iako je imao 30 godina, navodno u kriznoj situaciji računao na autoritet i pomoć svog oca.

Za sada nema vjerodostojnog izvora koji potvrđuje tvrdnju da je Nikolaj Šabunjin završio neku od viših škola Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije.

Takve obrazovne ustanove, koje danas uglavnom nose naziv akademije ili univerziteti MUP-a, još od vremena SSSR-a nisu bile usmjerene isključivo na klasično pravno obrazovanje i kriminalistiku.

Kursanti su prolazili i različite oblike operativno-taktičke obuke, uključujući rukovanje vatrenim oružjem, borilačke vještine i metode tajnog praćenja.

Za razliku od studenata prava na civilnim univerzitetima, polaznici viših škola MUP-a nosili su službene uniforme, imali činove i živjeli u uslovima stroge discipline. Od početka školovanja njihov status bio je povezan s policijskom ili vojnom službom.

Kada je riječ o Mihailu N. Šabunjinu, ranije je objavljeno da je završio srednju školu broj 153.

Ta škola nalazi se u Permu i specijalizovana je za intenzivno učenje stranih jezika. Njen zvanični naziv je МАОУ "СОШ № 153 с углубленным изучением иностранных языков".

U školi se, između ostalog, paralelno izučavaju engleski, francuski i njemački jezik.

Drugim riječima, riječ je o specijalizovanoj obrazovnoj ustanovi, odnosno jednoj od škola koje se u Rusiji nazivaju "спецшколы".

Takve škole tradicionalno su povezivane s naprednim programima obrazovanja, a njihovo pohađanje u Rusiji se, prema navodima istraživanja, često vezivalo za djecu iz društveno privilegovanijih slojeva.

Mihail N. Šabunjin je na svom Facebook profilu naveo da je školu broj 153 završio 2014. godine.

Ipak, ne postoje zvanični podaci niti provjerljivi dokazi koji bi školu broj 153 u Permu označili kao uobičajenu bazu za regrutaciju agenata.

Istraživanje navodi da, posmatrano kroz širi kontekst rada ruskih obavještajnih službi u inostranstvu, poznavanje stranih jezika jeste jedan od važnih preduslova za određene vrste angažmana.

U SSSR-u, kao i u savremenoj Rusiji, specijalizovane škole s intenzivnim učenjem stranih jezika predstavljale su jednu od mogućih obrazovnih stepenica za kasniji rad u diplomatiji, međunarodnoj trgovini ili obavještajnim strukturama.

Međutim, samo pohađanje takve škole ne predstavlja dokaz da je neka osoba kasnije bila povezana s obavještajnim službama. Za takvu tvrdnju potrebni su dodatni provjerljivi dokazi.

(Antenam.net/DEPO PORTAL/au)