Predstavnici SDP-a BiH Saša Magazinović, Damir Mašić i Nerin Dizdar predstavili su krivičnu prijavu podnesenu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog sumnje na kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH veličanjem ratnih zločinaca te negiranjem i relativiziranjem ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Prijava je uslijedila nakon izjava objavljenih povodom smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

 

Krivična prijava, čiji je podnositelj predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, podnesena je protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića.

 

U prijavi se navodi sumnja da su oni 27. augusta 2026. godine svojim javnim nastupima, izjavama i objavama odobravali, poricali, grubo umanjivali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Ratko Mladić pravosnažno osuđen.

 

Magazinović: Ideologija je i dalje živa

 

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović poručio je da smrću Ratka Mladića ne umiru istina, odgovornost ni pravosnažne presude.

 

Posebno je naglasio važnost očuvanja sjećanja na žrtve i ukazao na brojne reakcije koje su uslijedile nakon objavljivanja vijesti o Mladićevoj smrti.

 

- Zastrašujuća je spoznaja koju smo imali priliku gledati ova dva dana da je ideologija zbog koje je osuđen živa kako u BiH, tako i u regiji - kazao je Magazinović.

 

Dodao je da su u javnom prostoru prisutne izjave kojima se veličaju ratni zločinci, a počinjeni zločini umanjuju ili negiraju, zbog čega su podnesene krivične prijave.

 

- Anticivilizacijska glorifikacija zla je ono čemu svjedočimo posljednja dva dana, a jasno je svima da Krivični zakon BiH sadrži alate dovoljne da se takve pojave u BiH procesuiraju - rekao je Magazinović.

 

Poziv međunarodnoj zajednici

 

Magazinović je naveo da su iz država u okruženju, ali i ostatka svijeta, stigle poruke osude veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

 

Pozvao je međunarodnu zajednicu da prati postupanje domaćih pravosudnih institucija nakon podnošenja prijava.

 

- Pozivamo međunarodnu zajednicu da prati ovaj postupak i odnos odgovornih prema jednom od za nas najtežih krivičnih djela koje se može počiniti u BiH, imajući u vidu društvenu situaciju i emocije koje izaziva kod ljudi - poručio je Magazinović.

 

Kako je istakao, posebno zabrinjava kada osobe koje obavljaju javne funkcije i nalaze se na pozicijama moći negiraju ili relativiziraju najteže ratne zločine.

 

- Jasno je da postoji strah kada ljudi s pozicije moći i javne funkcije negiraju najteži ratni zločin. Normalno je da postoji strah da se takve stvari mogu ponoviti u BiH kada ljudi vide koliki je broj onih koji to odobravaju, odnosno negiraju ono što je sramota - kazao je Magazinović.

 

Šta piše u prijavi

 

U krivičnoj prijavi se navodi da su Dodik, Košarac, Stevandić i Stanivuković svojim javnim istupima veličali Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

 

Podnositelj prijave tvrdi da su njihove izjave relativizirale počinjene zločine i pokušavale Mladićevo djelovanje predstaviti kao opravdanu borbu za zaštitu interesa srpskog naroda.

 

Navodi se i da su takve poruke kod nesrpskog stanovništva u BiH, a naročito kod žrtava i članova njihovih porodica, izazvale osjećaj ugroženosti, straha, poniženja i nesigurnosti te doprinijele produbljivanju nepovjerenja, netrpeljivosti i društvenih podjela.

 

U prijavi je navedeno da postoji osnov sumnje da su prijavljeni počinili krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, stav 3. Krivičnog zakona BiH.

 

O eventualnom postojanju krivične odgovornosti odlučivat će nadležne pravosudne institucije.

 

Pravomoćna presuda Mladiću

 

U obrazloženju prijave podsjeća se da je Ratko Mladić preminuo 27. augusta 2026. godine u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Scheveningenu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora.

 

Žalbeno vijeće Mehanizma je u junu 2021. godine potvrdilo prvostepenu presudu iz novembra 2017. godine, kojom je Mladić proglašen krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice.

 

Pravosnažno je osuđen za genocid u Srebrenici, progone, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva, kampanju terora nad građanima Sarajeva te uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.

 

U prijavi se navodi da su se Dodik, Košarac, Stevandić i Stanivuković oglasili neposredno nakon objavljivanja vijesti o Mladićevoj smrti te da su njegove postupke i ulogu predstavljali u afirmativnom kontekstu.

 

 

Izjave Milorada Dodika

 

Poseban dio prijave odnosi se na javni istup Milorada Dodika, koji je kazao da Republika Srpska ostaje „posvećena onome što je bio Ratko Mladić“.

 

- Republika Srpska, bez obzira na Sarajevo i političke pritiske Zapada, ostaje posvećena onome što je bio Ratko Mladić. Republika Srpska neće zaboraviti njegovu ulogu, kao što nije ni danas zaboravila. Umro je čovjek koji je bio komandant Vojske Republike Srpske u borbi za slobodu srpskog naroda ovdje, komandant koji je vodio časnu Vojsku Republike Srpske od prvog dana osnivanja, 12. maja 1992. godine - izjavio je Dodik.

 

Dodao je da je Mladić pokazivao „ljudski i vojnički karakter“ te ustvrdio da je obuhvaćen navodnom kolektivnom odgovornošću za pojedine događaje.

 

- Vojska Republike Srpske bila je časna i zato se nigdje ne može naći da je osuđena kao organizacija - rekao je Dodik.

 

U drugoj izjavi kazao je da je bio svjedok Mladićeve odbrane i da je tada vidio njegovo „časno držanje“.

 

- Nas boli činjenica da neki Naser Orić hoda slobodno, a veći je krvnik u Srebrenici nego Ratko Mladić - izjavio je Dodik.

 

Navodi o relativiziranju presude

 

U krivičnoj prijavi se tvrdi da je Dodik ovim izjavama Mladića predstavio kao komandanta koji je vodio „časnu vojsku“ i djelovao u borbi za „slobodu srpskog naroda“, čime je njegovu ukupnu ulogu prikazao kao legitimnu i usmjerenu na zaštitu kolektivnih interesa.

 

Podnositelj prijave smatra da se ove izjave ne mogu posmatrati samo kao politička ili historijska ocjena Mladićeve ličnosti, s obzirom na pravosnažno utvrđenu odgovornost za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

 

Posebno se problematizira Dodikova tvrdnja da je Mladić bio žrtva navodne „izmišljene kolektivne odgovornosti“. U prijavi se navodi da se time pokušava stvoriti dojam da Mladić nije odgovarao za vlastite postupke, nego zbog pripadnosti srpskom narodu.

 

Dodikovo poređenje Mladića s Naserom Orićem u prijavi se tumači kao pokušaj relativiziranja i umanjivanja pravosnažno utvrđene odgovornosti za genocid u Srebrenici.

 

Košarčeva poruka Mladiću

 

Staša Košarac se nakon objavljivanja vijesti o Mladićevoj smrti oglasio porukom u kojoj ga je opisao kao patriotu, autoritet i simbol otpora.

 

- Generale, teško je naći prave riječi za oproštaj. Hvala ti za hrabrost, za odlučnost i za snagu koju si ulijevao srpskom narodu. General Mladić bio je, jeste i ostat će moj komandant. Bio je, jeste i ostat će mnogo više od vojnika i generala. Patriota, autoritet i čovjek čije je prisustvo u najtežim vremenima našem narodu davalo snagu i ohrabrenje - naveo je Košarac.

 

Mladića je opisao i kao „simbol otpora i borbe za opstanak“.

 

- Njegovo ime za nas nije samo ime jednog generala. Ono je simbol jednog vremena, stradanja, otpora i borbe za opstanak. Danas osjećamo tugu, ali i ponos što je srpski narod imao ljude koji su bili spremni da u najtežim trenucima stanu ispred svog naroda i ponesu teret historije. Naša je obaveza da pamtimo - poručio je Košarac.

 

Afirmativno predstavljanje

 

U prijavi se navodi da Košarac nije ostao samo na izražavanju ličnog žaljenja, nego je Mladićevu vojnu ulogu aktivno predstavio kao moralno pozitivnu vrijednost.

 

Posebno se izdvaja formulacija prema kojoj je Mladić „bio, jeste i ostat će“ njegov komandant. Podnositelj prijave smatra da je time izražena trajna identifikacija s komandnom ulogom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.

 

Košarčeve ocjene da je Mladić bio patriota, autoritet i simbol borbe za opstanak u prijavi se tumače kao pokušaj da se njegovo djelovanje predstavi kao legitimno, časno i društveno poželjno.

 

Stevandić o presudi

 

Nenad Stevandić je nakon Mladićeve smrti govorio o njegovom zdravstvenom stanju, tretmanu u pritvoru i presudi Haškog tribunala.

 

- Svi smatraju da je ta presuda rezultat geopolitičkih okolnosti i slabosti našeg naroda i njegovih mogućih saveznika. To je sada nešto što je realnost, da je ta presuda donesena, ali je isto tako realnost da osjećaj koji srpski narod ima ne može biti reguliran presudom - kazao je Stevandić.

 

Dodao je da presuda može pokušati „pisati historiju“, ali da postoje i drugačija historijska tumačenja.

 

- Nastanak Republike Srpske skupo je plaćen, i njegovim životom i slobodom, i presudama. I on i Radovan i svi koji su osuđeni preuzeli su ličnu odgovornost da bi naš narod imao svoju sigurnost i budućnost - izjavio je Stevandić.

 

Mladića je nazvao jednim od najvažnijih komandanata u historiji srpskog naroda, navodeći da će se konačne ocjene donositi s vremenske distance.

 

Osporavanje sudske odluke

 

U krivičnoj prijavi se tvrdi da je Stevandić presudu predstavio kao proizvod geopolitičkih okolnosti i time doveo u pitanje njen legitimitet izvan činjenica utvrđenih u pravosnažno okončanom sudskom postupku.

 

Posebno je izdvojen dio izjave prema kojem su Mladić, Radovan Karadžić i drugi osuđeni „preuzeli ličnu odgovornost“ da bi srpski narod imao sigurnost i budućnost.

 

Podnositelj prijave smatra da se takvom formulacijom djelovanje pravosnažno osuđenih osoba predstavlja kao svjesna žrtva radi ostvarenja navodno legitimnog cilja.

 

Stevandićeva tvrdnja da presuda pokušava „pisati historiju“ u prijavi se tumači kao relativiziranje pravosnažno utvrđenih činjenica i svođenje sudske odluke na jednu od mogućih verzija historijskih događaja.

 

Stanivukovićeva objava

 

Draško Stanivuković je Mladića u svom javnom istupu predstavio kao osobu čije je ime duboko upisano u historiju srpskog naroda.

 

- Za srpski narod Ratko Mladić ostaje čovjek čije je ime duboko upisano u našu historiju. Čovjek koji je, kako ga mnogi pamte, najteže trenutke svog naroda nosio na svojim plećima, koji je za svoj narod podnosio žrtvu i čije će djelo i ime nastaviti živjeti - naveo je Stanivuković.

 

Dodao je da će „historiju pisati vrijeme“ i da će joj suditi različite osobe i politike, ali da će narod pamtiti one za koje vjeruje da su se borili za njega.

 

Pozivanje na kolektivno pamćenje

 

U prijavi se navodi da je Stanivuković Mladićevu ratnu ulogu stavio u okvir navodne borbe za zaštitu i interese srpskog naroda.

 

Posebno se izdvaja tvrdnja da će historiju pisati vrijeme, kojom se, prema ocjeni podnositelja prijave, pravosnažno utvrđena krivična odgovornost prepušta budućem historijskom tumačenju i kolektivnom sjećanju.

 

Naglašava se i da je Stanivuković svoju poruku izričito povezao sa srpskim narodom, čime je Mladićevu ličnost i djelovanje doveo u vezu s kolektivnim identitetom jedne etničke zajednice.

 

Podnositelj prijave smatra da takvo afirmativno predstavljanje doprinosi normaliziranju i pozitivnom vrednovanju postupaka koji su pravosnažnim sudskim odlukama utvrđeni kao genocid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti.

 

Tvrdnje o umišljaju

 

U završnom dijelu prijave navodi se da su Dodik, Košarac, Stevandić i Stanivuković sporne izjave dali svjesno i voljno, uz puno razumijevanje sadržaja i značenja poruka koje su javno saopćavali.

 

Sva četvorica oglasila su se neposredno nakon objavljivanja vijesti o smrti Ratka Mladića, u trenutku pojačane pažnje javnosti.

 

Podnositelj prijave ističe da se njihove izjave nisu odnosile na historijski nepoznatu ili pravno nedefiniranu ličnost, nego na osobu čija je individualna krivična odgovornost utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom.

 

U prijavi se dodaje da su svi prijavljeni javni zvaničnici koji obavljaju istaknute političke funkcije te da bi, s obzirom na položaje koje zauzimaju, morali biti upoznati s principima vladavine prava i obavezom poštivanja pravosnažnih sudskih odluka.

 

Sloboda izražavanja

 

U obrazloženju se navodi da sloboda izražavanja obuhvata pravo na javnu kritiku, ali da to pravo nije apsolutno.

 

Podnositelj prijave smatra da sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na negiranje pravosnažno utvrđenih činjenica niti na javno odobravanje, opravdavanje ili grubo umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

 

Istaknuto je da su sporne izjave izazvale zabrinutost u društvu te atmosferu straha, nesigurnosti i nepovjerenja među nesrpskim stanovništvom, posebno među žrtvama i zajednicama koje su neposredno pogođene ratnim zločinima.

 

Zahtjev Tužilaštvu BiH

 

Podnositelj prijave smatra da su u postupcima Dodika, Košarca, Stevandića i Stanivukovića ostvarena obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

 

Od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatraženo je da, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH, poduzme daljnje mjere i radnje radi utvrđivanja činjenica i eventualnog krivičnog gonjenja.

 

U prijavi se ukazuje i na raniju sudsku praksu prema kojoj za postojanje ovog krivičnog djela nije nužno dokazati da su mržnja, razdor ili netrpeljivost zaista izazvani ili rasplamsani.

 

Prema citiranoj sudskoj praksi, potrebno je utvrditi da je poduzeta radnja koja je objektivno podobna da izazove ili pojača nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost.

 

Navodi se da se takvo krivično djelo može počiniti govorom, pisanim porukama i drugim postupcima kojima se stvaraju ili jačaju negativni osjećaji i stavovi prema određenom narodu ili etničkoj zajednici.

 

(FENA/au)