Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić preminuo je u Hagu u 84. godini života. Detektor donosi pregled najznačajnijih događaja iz njegovog vojnog puta i tokom postupka pred Haškim tribunalom, gdje je osuđen zbog genocida i drugih zločina.

 

Godine 1943. Ratko Mladić je rođen u selu Božanovići u Bosni i Hercegovini.

 

Godine 1961. Mladić se upisuje na Vojnu akademiju u Beogradu.

 

Godine 1965. Nakon što je diplomirao, započinje karijeru kao potporučnik. Nakon toga je komandovao vodom, bataljonom, a potom i brigadom.

 

August 1989. Promoviran je u načelnika Odjeljenja za nastavu pri Trećoj vojnoj oblasti u Skoplju.

 

Juni 1991. Postaje zamjenik komandanta Prištinskog korpusa na Kosovu, a nedugo potom postaje i komandant Devetog korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA), predvodeći tu formaciju u borbi protiv hrvatskih snaga u gradu Kninu.

 

August 1991. Pomaže paravojnim snagama Milana Martića, vođe hrvatskih Srba, u opkoljavanju sela Kijeva.

 

Oktobar 1991. Mladić je imenovan general-majorom snaga JNA, koje, pod njegovom komandom, učestvuju u ratu u Hrvatskoj.

 

April 1992. Mladić je unaprijeđen u čin general-potpukovnika.

 

Maj 1992. Preuzima mjesto načelnika štaba/zamjenika komandanta Štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

 

Kao odgovor na otcjepljenje BiH od Jugoslavije, Skupština bosanskih Srba izglasala je formiranje Vojske Republike Srpske (VRS), imenujući Mladića načelnikom Štaba.

 

Mart 1994. Njegova kćerka Ana Mladić izvršila je samoubistvo u Beogradu očevim dragocjenim pištoljem.

 

Juni 1994. Mladić je unaprijeđen u čin general-pukovnika.

 

Juli 1995. Trupe pod Mladićevom komandom okupirale su UN-ovu zaštićenu enklavu Srebrenica i Žepa, ubivši pri tome preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, uz etničko čišćenje između 25.000 i 30.000 izbjeglica iz tog područja.

 

Juli 1995. MKSJ/ICTY je optužio Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine.

 

Novembar 1995. MKSJ/ICTY proširuje optužnicu koja sada uključuje i optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

 

Novembar 1996. Biljana Plavšić, tadašnja predsjednica Republike Srpske, otpušta Mladića s položaja, iako je nastavio primati penziju sve do novembra 2005. godine.

 

Mart 2000. Navodno je viđen u privatnoj loži, okružen osmoricom tjelohranitelja, na fudbalskoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu.

 

Mart 2000. Mladićev profesionalni vojni angažman je i zvanično okončan odlukom koju je potpisao Mirko Šarović, tadašnji predsjednik Republike Srpske.

 

Januar 2002. Sjedinjene Američke Države (SAD) nude pet miliona dolara nagrade za informaciju koja bi dovela do hapšenja haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

 

Juni 2002. Srbijanska skupština usvojila je zakon kojim se nalaže saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Haagu.

 

Decembar 2004. Otkriveno je kako je srbijanska Vojska pružala utočište i štitila Mladića sve do 2004. godine, uprkos ponovljenim javnim pozivima na suradnju sa MKSJ/ICTY-om i privođenje ratnih zločinaca.

 

Decembar 2005. Srbijansko Ministarstvo odbrane potvrđuje da je Mladić primao vojnu penziju od Srbije i Crne Gore do novembra 2005. godine.

 

Septembar 2006. Srbijanske vlasti vrše krivično gonjenje osoba za koje se sumnjalo da skrivaju Mladića. Otkrivena je mreža Mladićevih bivših kolega iz Vojske bosanskih Srba, prijatelja i rođaka koji mu pomažu. Također je otkriveno kako je Mladić živio u jednoj zgradi u ulici Jurija Gagarina više od godinu dana.

 

April 2006. Skupština Srbije i Crne Gore usvaja Zakon o zamrzavanju imovine haških optuženika.

 

Juli 2006. Srbijanska Vlada usvaja Akcioni plan za buduću saradnju sa MKSJ/ICTY-om.

 

Oktobar 2007. Srbija nudi nagradu od milion eura za informaciju koja bi dovela do Mladićevog lociranja ili hapšenja.

 

Juni 2009. Federalna TV u BiH prikazala je nekoliko video snimaka koji prikazuju Mladića kako slobodno živi u Srbiji. Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog vijeća za saradnju sa Haškim tribunalom, kazao je kako je snimak star i već je predat MKSJ/ICTY-u u martu 2009. godine.

 

Maj 2011. Pripadnici specijalne jedinice srbijanske policije su uhapsili Mladića u selu Lazarevo (Srbija) te je ubrzo izručen Tribunalu u Hagu.

 

Juni 2011. Prvo Mladićevo pojavljivanje u sudnici MKSJ/ICTY-a

 

Decembar 2011. Optužnica protiv Mladića izmijenjena zadnji put, a od podizanja prve u julu 1995., mijenjana je četiri puta.

 

Maj 2012. Uvodnim riječima Tužilaštva počelo je suđenje Mladiću, godinu nakon njegovog hapšenja u Srbiji.

 

Maj 2014. U sudnici počelo saslušanje svjedoka Mladićeve odbrane.

 

August 2016. Okončan dokazni postupak tokom kojeg je saslušano 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane. U spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka.

 

Prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

 

Decembar 2016. Iznošenje završnih riječi. Tužilaštvo u u završnoj riječi zatražilo da Tribunal izrekne Mladiću doživotnu kaznu zato što je u svim tim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”,  Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH s muslimanskom dominacijom”, od koje su se Srbi branili.

 

Novembar 2017. Mladić prvostepeno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Jedino nije presuđen za genocid počinjen u šest bh. opština.

 

Septembar 2018. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) prihvatio je zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti.

 

Decembar 2019. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) zakazalo je iznošenje žalbe na presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, prvostepenom presudom osuđenom na doživotni zatvor, za 17. mart 2020.

 

Decembar 2019. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) – pravni nasljednik Haškog tribunala – izmijenio je svoja pravila koja definišu izuzeća sudija, što je, prema mišljenju stručnjaka, urađeno kako bi se spriječila situacija u kojoj bi sudija Jean-Claude Antonetti mogao dopustiti Radovanu Karadžiću da zahtijeva preispitivanje pravosnažne doživotne kazne za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

 

Mart 2020. Advokati bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića zatražili su odgodu iznošenja žalbi na presudu kojom je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u BiH, kako bi se provjerilo da li je mentalno sposoban pratiti postupak.

 

Mart 2020. Iznošenje žalbi na prvostepenu presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, koje je bilo zakazano za 17. i 18. mart 2020. godine, odgođeno je do daljnjeg.

 

Mart 2020. Mehanizam odbio nove dokaze u žalbenom postupku Ratku Mladiću. Mladićeva Odbrana ranije je tražila da se među dokaze uvrste dokumenti koji se odnose na granatiranje sarajevske pijace Markale, događaje u Srebrenici 1995. godine i granatiranje Sarajeva.

 

Odbrana je uložila pet zahtjeva kojim se traži uvrštavanje 21 dokumenta za koje tvrdi da osporavaju odluku Sudskog vijeća o njegovom učešću u četiri udružena zločinačka poduhvata.

 

Maj 2020. Odbrana Ratka Mladića traži odgodu iznošenja žalbi na presudu, zbog mjera koje su izrečene radi sprečavanja širenja koronavirusa.

 

Maj 2020. Ponovo odgođeno iznošenje žalbi na presudu Ratku Mladiću, uslijed mjera izrečenih zbog pandemije koronavirusa.

 

Juni 2020. Konačna presuda Ratku Mladiću odgođena za narednu godinu, zbog pandemije koronavirusa. Iz Mehanizma navode kako trenutne okolnosti ne dozvoljavaju da se održi ročište planirano za 16. i 17. juni. Prema saopćenju, uslijed mjera izrečenih zbog koronavirusa otežan je dolazak nekih sudija u Haag, a Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobi spada u “rizičnu grupu”, te mu se ne savjetuje da dolazi u kontakt s osobama izvan Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija (UN).

 

Juni 2020. Odbrana traži izmještanje u bolnicu van pritvorske jedinice.

 

August 2020. Iznošenje žalbi na Prvostepenu presudu.

 

April 2021. Zakazana konačna presuda za juni iste godine.

 

Juni 2021. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) drugostepenom presudom potvrdio je doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

 

Mladić je oslobođen po prvoj tački optužnice za genocid u pet opština – Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor-Varoši, Foči i Vlasenici.

 

Žalbeno vijeće odbilo je žalbene navode Mladićeve Odbrane te potvrdilo osuđujuće tačke koje se odnose na sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat (UZP), potom na UZP u vezi sa Srebrenicom i Sarajevom, kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

 

Žalbeno vijeće odbilo je sve žalbe Odbrane koji se tiču Mladićevih prava na pošteno suđenje. Žalbeno vijeće je zaključilo da nisu prekršena prava time da se neki incidenti nisu spomenuli u optužnici, kao i uključivanjem utvrđenih činjenica iz drugih predmeta, te da je bio teškog zdravstvenog stanja.

 

Juni 2021. Odbrana Ratka Mladića i sin Darko Mladić najavili pokretanje revizije konačne presude.

 

August 2021. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) aktivno razmatra odluku o tome gdje će Ratko Mladić služiti doživotnu kaznu zatvora, a on se nalazi u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u Haagu. Odluka o zemlji u kojoj će Mladić služiti kaznu još uvijek nije donesena.

 

Februar 2024. Tim doktora Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka putuje u Haag kako bi pregledali operisanog Ratka Mladića.

 

April 2024. Ratko Mladić podnosi zahtjev kojim traži uvjetno puštanje u Srbiju zbog humanih razloga ili alternativno da tamo služi ostatak kazne. Kao razloge za ovakav zahtjev Mladić je naveo da njegova bolest nije tretirana, da bi u Srbiji imao bolju zdravstvenu njegu, kao i jezička barijera s kojom se suočava.

 

Maj 2024. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev Ratka Mladića za uvjetno puštanje na slobodu ili da nastavak služenja doživotne kazne zatvora bude u Srbiji.

 

Juni 2025. Odbrana Ratka Mladića zatražila je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da ga pusti na privremenu ili uslovnu prijevremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. Ovaj zahtjev ponovljen je više puta tokom proteklih godinu dana.

 

August 2026. Mladić je preminuo u Haagu.

 

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)