Američki novinar Charles Kennedy objavio je na portalu OilPrice tekst u kojem tvrdi da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa promijenila višedecenijski pristup prema Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj ocjeni, iza takvog zaokreta nalaze se energetski i poslovni interesi pojedinaca bliskih američkom predsjedniku.

Kennedy navodi da je BiH „sljedeća na Trumpovoj meti“, dok poteze Washingtona opisuje kao rizičnu strategiju zasnovanu na nedovoljnom poznavanju političkih prilika u zemlji.

- Od druge polovine 2025. godine Trumpova administracija počela je razgrađivati ključne elemente dugogodišnje politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini, a sve zbog želje da se iz Hrvatske izgradi plinovod kojim bi se dopremao američki LNG, uz poslove koje posreduje nepoznata kompanija kojom upravljaju Trumpovi lojalisti i koja naplaćuje dugovanja po ranije učinjenim uslugama - navodi se u tekstu, prenosi Fokus.

Utjecaj na stabilnost

Autor smatra da su takvi potezi već počeli utjecati na političku stabilnost Bosne i Hercegovine. Tvrdi da će administracija pronaći domaće zvaničnike i poslovne ljude spremne podržati njene planove, čak i ako bi oni mogli biti suprotni interesima zemlje.

- Administracija će pronaći dovoljno zvaničnika i biznismena spremnih djelovati protiv nacionalnog interesa, a Trumpovi lojalisti vješti su u njihovom prepoznavanju. Također se ne boje prilično pasivnog stanovništva koje rijetko pravi probleme - piše Kennedy.

Prema njegovoj analizi, dio nove strategije Washingtona odnosio se i na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, uz procjenu da bi ga bilo moguće politički kontrolisati.

Lobiranje za Dodika

Kennedy navodi da je plan predstavljen u lobističkom ugovoru koji je Republika Srpska potpisala s kompanijom RRB Strategies, na čijem je čelu bivši guverner Illinoisa i Trumpov saveznik Rod Blagojevich.

- Michael Flynn djelovao je na istom području Washingtona preko zasebne organizacije Gold Institute for International Strategy, gdje je među njegovim zadacima bilo povezivanje Dodika s donosiocima odluka i utjecajnim ličnostima u Washingtonu - tvrdi autor.

Kao prvi korak Kennedy navodi političku rehabilitaciju Dodika. Podsjeća da je Vlada Republike Srpske izdvajala milionske iznose za lobiranje te tvrdi da je Trumpova administracija još tokom jeseni 2025. godine uspostavila kontakte s Dodikom. Prema njegovoj interpretaciji, ti kontakti kasnije su doveli do ukidanja sankcija Dodiku, njegovim saradnicima i članovima porodice.

Južna interkonekcija

Američki novinar smatra da će sljedeći važan potez biti oživljavanje projekta Južne interkonekcije. Navodi da su svega nekoliko sedmica nakon ukidanja sankcija počele aktivnosti čiji je cilj bio da projekat preuzmu američki poslovni interesi.

- Već 20. novembra 2025. godine otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel sastao se s liderima pet glavnih političkih stranaka u Federaciji BiH i predložio novi model za Južnu interkonekciju: američka privatna kompanija razvijala bi, izgradila i upravljala plinovodom. Lideri iz Federacije BiH načelno su se složili s prijedlogom - navodi Kennedy.

Kako dodaje, Ambasada SAD-a tada je saopćila da bi američke investicije ubrzale izgradnju i omogućile Bosni i Hercegovini pristupačan i pouzdan američki LNG. Kompanija koja bi realizovala projekat nije bila imenovana.

Kennedy ističe da je četiri dana kasnije u američkoj saveznoj državi Wyoming registrovana kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Uloga Amera Bekana

Poseban dio teksta posvećen je Ameru Bekanu, kojeg Kennedy predstavlja kao jednu od važnih veza između domaćih političkih i poslovnih krugova te Trumpovih saradnika.

- Bekan je lobista i ‘fixer’ koji, prema riječima međunarodnog konsultanta sa sjedištem u SAD-u i Sarajevu, djeluje iza kulisa za onoga ko ponudi najviše - navodi se u tekstu.

Kennedy tvrdi da je AAFS nastao nakon što su Bekana u novi američki poduhvat uključili Trumpov lični advokat Jesse Binnall i brat Michaela Flynna, Joe Flynn.

- Nisu angažovali Bekana zbog njegovog iskustva u izgradnji ili upravljanju energetskom infrastrukturom, kojeg on uopće nema. Uključili su ga zbog njegovih veza, lobističkih sposobnosti i utjecaja na sklapanje vladinih ugovora - piše Kennedy.

Pitanje transparentnosti

Autor navodi da AAFS nema iskustva u realizaciji velikih građevinskih projekata. Prema njegovoj interpretaciji, kompanija bi prvenstveno imala ulogu posrednika i profitirala od koncesije, dok bi izvođenje radova bilo povjereno drugim kompanijama. Među mogućim izvođačima spominje se američki Bechtel.

Kennedy problematizira način na koji je AAFS uključen u projekat, kao i izostavljanje kompanije BH Gas. Tvrdi da je cijeli proces bio nedovoljno transparentan, posebno kada je riječ o vlasničkoj strukturi, finansiranju i mogućim izvođačima radova.

- Netransparentnost seže mnogo dalje od samog vlasništva nad kompanijom AAFS. Bosna i Hercegovina ne otkriva sve osobe koje stoje iza kompanije, odakle dolazi sav novac, koje će kompanije izvoditi radove niti koliki dio vrijednosti projekta će AAFS i njeni dioničari zadržati za posredovanje u njegovoj realizaciji - navodi se u tekstu.

Autor vrijednost projekta procjenjuje na 1,5 milijardi eura. Dodaje da je AAFS u međuvremenu počeo širiti svoje poslovne interese u BiH, uključujući i potencijalne koncesije za aerodrome.

Pritisak na OHR

Kennedy dalje tvrdi da je dio američke strategije podrazumijevao pritisak na Ured visokog predstavnika i tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Posebnu pažnju posvećuje pitanju državne imovine, smatrajući da bi njegovo rješavanje moglo biti povezano s planovima za izgradnju plinovoda.

- Schmidt je imao moć da prekine zastoj. Kao visoki predstavnik mogao je upotrijebiti bonske ovlasti i nametnuti zakon bez čekanja da političke institucije Bosne i Hercegovine postignu dogovor. Ali Schmidt nije želio nametnuti trajnu podjelu državne imovine - navodi autor.

Prema Kennedyjevoj interpretaciji, Schmidt je predstavljao prepreku jer nije podržavao rješenje koje bi odgovaralo interesima Washingtona i Dodika.

- Takvo rješenje moglo bi osigurati zemljište potrebno za plinovod AAFS-a, dok bi Dodiku dalo nešto što je godinama zahtijevao: kontrolu Republike Srpske nad državnom imovinom koja se nalazi unutar entiteta - piše Kennedy.

Autor podsjeća da je Schmidt 2022. godine suspendovao zakon Republike Srpske kojim je taj entitet pokušao prisvojiti državnu imovinu, insistirajući da je za raspolaganje njome nadležna Bosna i Hercegovina.

Schmidtova ostavka

U tekstu se tvrdi da je pritisak SAD-a doveo do Schmidtove ostavke, nakon čega je otvoren novi spor u vezi s izborom njegovog nasljednika. Kao jedan od kandidata spominje se Antonio Zanardi Landi, za kojeg Kennedy navodi da je obećao rješavanje pitanja državne imovine.

- Predstavnik AAFS-a rekao je visokim bosanskohercegovačkim parlamentarcima da će problem državne imovine biti riješen kada Landi postane visoki predstavnik. Landijev vlastiti program nije objasnio na koji način bi se on bavio državnom imovinom - navodi se u tekstu.

Nakon neslaganja SAD-a i Evropske unije oko izbora novog visokog predstavnika, za vršioca dužnosti imenovan je Louis Crishock.

Kennedy smatra da je time započela „igra čekanja“ te da je Crishock postao jedna od ključnih osoba za budućnost projekta.

- Njegove dosadašnje izjave, zajedno s činjenicom da je od 2024. godine karijerni diplomata u OHR-u, ne ukazuju na to da aktivno nastoji sarađivati s Trumpom u pogledu korištenja bonskih ovlasti za rješavanje pitanja državne imovine i otvaranje puta planovima AAFS-a za izgradnju plinovoda - piše autor.

Kockanje s Dodikom

U završnom dijelu teksta Kennedy se osvrće na odnos Trumpove administracije prema Miloradu Dodiku. Smatra da je američka strategija bila zasnovana na pogrešnoj procjeni da je lidera SNSD-a moguće kontrolisati.

- Otkako je Trump pustio Dodika s lanca, stvari ne idu onako glatko kako je Trump očekivao, a Dodik je životinja koju on ne može nužno kontrolisati - navodi Kennedy.

Prema njegovim tvrdnjama, washingtonska strategija počela se raspadati svega nekoliko sedmica nakon ukidanja sankcija. Kennedy navodi da je Dodik već u januaru ponovo zagovarao secesiju i osporavao odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

- U februaru je posjetu SAD-u iskoristio da Sarajevo nazove ‘neprijateljem Republike Srpske’ i zatraži protjerivanje visokog predstavnika. Do marta je dvostranačka grupa američkih zastupnika tražila od Trumpove administracije da ponovo uvede sankcije, upozoravajući da je skidanje sa liste sankcioniranih ohrabrilo Dodika - zaključuje Kennedy.

(Fokus.ba/DEPO PORTAL/au)