Interesi građana zanemareni

Novi udar na džepove bh. građana: Zimski računi za plin bit će veći za 60 KM!

Biznis Klub30.07.26, 14:41h

Novi udar na džepove bh. građana: Zimski računi za plin bit će veći za 60 KM!
- Građani imaju pravo tražiti odgovore na pitanje zašto su pojeftinjenja preskočena, a poskupljenja se provode bez odlaganja - navodi Džindić

 

 

Vlada Federacije BiH tvrdi da je posljednje poskupljenje plina od 14,42 posto bilo neizbježno zbog rasta nabavne cijene. Odluka je donesena na prijedlog Ministarstva trgovine, nakon zahtjeva kompanije Energoinvest i mišljenja Ministarstva energije, rudarstva i industrije.

 

- Uprkos svim argumentovanim upozorenjima da Energoinvest već raspolaže nerealno visokom maržom na cijeni prirodnog plina, prihvaćen je prijedlog za povećanje cijene – kaže za Avaz Nermin Džindić, bivši ministar energije, rudarstva i industrije.

 

Sporna odluka

 

Ovakva odluka, upozorava on, posebno je sporna jer su resorna ministarstva ranije potvrdila da tokom dva ljetna kvartala 2025. godine nisu izvršila redovno usklađivanje cijene, iako je ruski dobavljač u tom periodu značajno snizio cijenu plina.

 

- Time građani nisu dobili pojeftinjenje koje im je pripadalo, dok je Energoinvest zadržao razliku i ostvario značajan profit. Sada se, kada je cijena povećana, poskupljenje odmah prenosi na građane. Uz činjenicu da se približava grijna sezona, postoji realna mogućnost novih povećanja, što će predstavljati dodatni udar na kućne budžete, dok Energoinvest nastavlja naplaćivati nerealno visoku maržu. Građani imaju pravo tražiti odgovore na pitanje zašto su pojeftinjenja preskočena, a poskupljenja se provode bez odlaganja. Zato očekujemo da nadležne institucije ispitaju odgovornost za ovakve odluke i utvrde da li su interesi građana bili zanemareni u korist enormnog profita pojedinih javnih kompanija – naglašava Džindić.

 

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da je apsolutno postojao prostor da se ovo povećanje amortizuje, jer je samo u prošloj godini Energoinvest ostvario dobit veću od 13 miliona KM, najvećim dijelom na poslovima trgovine prirodnim gasom.

 

- Ta dobit predstavljala je sasvim dovoljnu rezervu da se građani zaštite od novog udara na njihov kućni budžet. Nema sumnje da će Energoinvest i u prvih šest mjeseci ove godine ostvariti značajnu dobit. To jasno pokazuje da su dva resorna ministarstva mogla i trebala iskoristiti dio tih sredstava kako bi ublažila ili u potpunosti pokrila ovo povećanje cijene. Procjenjujem da je za tu namjenu bilo potrebno oko 9 miliona KM, što potvrđuje da je mogućnost postojala, ali nije bilo političke volje – pojašnjava Bečarević.

 

Ozbiljne posljedice

 

Kaže kako je istina da se posljednje povećanje neće značajno osjetiti tokom ljetnih mjeseci zbog manje potrošnje. Međutim, tokom zime građani će ga itekako osjetiti.

 

- Samo po osnovu posljednjeg povećanja cijene plina, računi za grijanje u zimskim mjesecima bit će veći za približno 40 KM. Ovdje ne treba zaboraviti da je cijena prirodnog gasa od četvrtog kvartala 2025. porasla sa 795 KM na 990 KM za 1.000 metara kubnih u trećem kvartalu 2026. To znači da će prosječan zimski račun biti veći za oko 60 KM u odnosu na prošlu sezonu, odnosno da će domaćinstva tokom jedne grijne sezone platiti približno 230 KM više – navodi on.

 

Za privredu, upozorava naš sagovornik, posljedice su još ozbiljnije, jer visina povećanja direktno zavisi od potrošnje. Tako će, dodaje on, privredni subjekt koji mjesečno troši oko 2.000 metara kubnih prirodnog gasa plaćati približno 400 KM više nego ranije.

 

- Također, prema trenutnim kretanjima cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, vrlo je izgledno da će u četvrtom kvartalu uslijediti i novo povećanje cijene plina, s obzirom na način formiranja nabavne cijene prema važećoj ugovornoj formuli – upozorava on.

 

Alternativni pravci snabdijevanja

 

- Tvrdnja resornog ministarstva da će novi pravac snabdijevanja automatski donijeti jeftiniji plin predstavlja pojednostavljivanje stvarnog stanja. I danas postoji mogućnost nabavke gasa od različitih proizvođača, uključujući Azerbejdžan, Rumuniju ili putem LNG terminala u Grčkoj. Suština alternativnog pravca snabdijevanja jeste povećanje sigurnosti isporuke, a ne garancija niže cijene – kaže Bečarević. 

 

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook