Pred Ustavnim sudom BiH uskoro će se naći zahtjev Kluba SNSD-a u NSRS-u za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2023. donio visoki predstavnik Christian Schmidt.

Na sjednici 2. i 3. jula USBiH bi najprije trebao odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev da uopće razmatra apelaciju vezanu za član 203a, po kojem se neizvršavanje odluka visokog predstavnika tretira kao krivično djelo, prenosi Avaz.

Na osnovu ovih izmjena Sud BiH je bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika osudio na godinu zatvora i zabranio mu političko djelovanje u periodu od šest godina.

- Da je Ustavni sud BiH, u postupku zaštite ljudskih prava Dodika, pokrenutog protiv odluka Suda BiH, našao da ovaj zakon ne zadovoljava standarde kvaliteta zakona - preciznosti, jasnoće, predvidljivosti, odnosno standard vladavine prava, već bi utvrdio da je došlo do povrede njegovih ljudskih prava. To se nije desilo. U međuvremenu, nisu se pojavili novi argumenti da se ospori ustavnost ovog zakona, a naročito nakon što je Evropski sud za ljudska prava nedavno odbacio aplikaciju Dodika. Zbog toga smatram da je mala ili nikakva vjerovatnoća da će Ustavni sud BiH osporiti ustavnost ovog zakona – kaže viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Harun Išerić.

Uvjeren je da će se Ustavni sud BiH pridržavati prakse ustanovljene još od 2000. godine, kada je prvi put odlučivao o ustavnosti zakona koji je proglasio visoki predstavnik.

- Evropski sud se usaglasio sa stavom Ustavnog suda BiH, naglašavajući da su nadležnosti visokog predstavnika, kao međunarodnog tijela, rezultat Aneksa X Dejtonskog sporazuma, Bonske konferencije i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Dakle, domaća i međunarodna sudska praksa je jasna - nadležnost visokog predstavnika da donosi zakone ili smjenjuje izabrane i imenovane političare ne može se osporavati pred sudovima. Oni mogu samo preispitivati je li takav zakon u skladu s Ustavom BiH i ako nađu da je neustavan, onda će ga Ustavni sud poništiti – pojašnjava Išerić.

Ekspert za ustavno pravo Šukrija Bakšić podsjeća da zakoni koje donese OHR postaju integralni dio pravnog sistema BiH.

- Ne postoji pravna smetnja da Ustavni sud BiH ocjenjuje usklađenost s Ustavom i tih zakona. Vidjet ćemo hoće li Ustavni sud prihvatiti da razmatra ovaj zahtjev. U svakom slučaju, nepoštivanje odluka visokog predstavnika bi vodilo u anarhiju i zato vjerujem da će Ustavni sud, ako ga uzme u razmatranje, odbiti zahtjev SNSD-a i izmjene zakona proglasiti ustavnim, jer krivično djelo nepoštivanja odluka OHR-a nije u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom. Njegov integralni dio je Aneks X, koji je predvidio i Vijeće za implementaciju mira i OHR, kao korektivne faktore u slučajevima kad se ne mogu postići odgovarajući zakoni na nivou BiH – dodaje Bakšić.

Zanimljivo je da i na ovaj način, podnošenjem zahtjeva, nakon perioda konstantnog negiranja, SNSD priznaje legitimitet Ustavnog suda BiH.

- Treba primijetiti da su NSRS i njeni poslanici počeli aktivno da učestvuju i pojavljuju se u postupcima pred Ustavnim sudom BiH, kojeg istovremeno kontinuirano osporavaju i podrivaju. Nadati se da će NSRS nastaviti sa svojim aktivizmom i izabrati dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda i u tom smislu ispuniti svoju ustavnu zadaću – ističe Išerić.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)