Šta će donijeti novi Zakon o radu Federacije? Šta traže radnici, šta žele poslodavci, a šta mogu izlobirati Sindikati? Je li Opšti kolektivni ugovor za sve realnost ili misaona imenica? Gdje završava bolovanje, a počinje njegova zloupotreba? Gosti emisije Plenum bili su: Samir Kurtović, Nihad Imširović i Safudin Čengić.

Čengić: Oni koji zloupotrebljavaju bolovanje više to neće moći raditi

Govoreći o radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, njegov predsjednik Safudin Čengić je podsjetio da je početkom marta održana tematska sjednica posvećena problemima u oblasti zdravstvenog osiguranja i bolovanja.

- Formirana je radna grupa sastavljena od predstavnika sindikata, udruženja poslodavaca, Vlade Federacije BiH, ministara rada i zdravstva, kao i stručnjaka iz oblasti prava i medicine rada. Nakon dva mjeseca rada utvrđeno je da zakon u cijelosti treba mijenjati, ali smo se u prvoj fazi fokusirali na pravilnik koji je moguće usvojiti bez parlamentarne procedure -  kazao je Čengić.

Prema njegovim riječima, osnovni cilj novog pravilnika jeste jasnije definisanje odgovornosti svih učesnika u procesu odobravanja i kontrole bolovanja.

- Suština pravilnika je da se jasno definiraju određeni pojmovi i odgovornost svakog u lancu – od osiguranika, preko ljekara i prvostepenih i drugostepenih komisija, pa do poslodavaca. Želimo da svako zna koja su njegova prava i obaveze -  istakao je.

Naglasio je da pravilnik ne ograničava pravo radnika na bolovanje, nego uvodi mehanizme za utvrđivanje eventualnih zloupotreba.

- Pravilnik ni u jednom segmentu ne zadire u prava osiguranika niti uskraćuje pravo na bolovanje. Ono što je bitno jeste da daje mogućnost prvostepenim i drugostepenim komisijama da na precizniji način utvrđuju opravdanost spriječenosti za rad, ali i da poslodavac, ukoliko sumnja u zloupotrebu, može zatražiti vanrednu kontrolu i tokom bolovanja, ali i nakon njegovog završetka - rekao je.

Posebno je naglasio da će novi sistem otežati zloupotrebe.

- Svi oni koji zloupotrebljavaju bolovanje moraju se zapitati jer u budućnosti to više neće moći raditi na način na koji su radili do sada -  poručio je.

Govoreći o narednim koracima, Čengić je rekao da će ista radna grupa nastaviti rad na izradi potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.

- Definiran je rok do 1. septembra da bude završen prvi nacrt. Možda zakon neće biti usvojen prije izbora, ali je važno da se postave temelji kako bi nova ili postojeća vlast mogla nastaviti proceduru i završiti taj posao. Svi, od zdravstvenih radnika do sindikata i poslodavaca, smatraju da je novi zakon neophodan -  kazao je.

Ističe da postojeći zakonski okvir sadrži brojne manjkavosti koje stvaraju probleme i radnicima i poslodavcima.

- Trenutno prvih 42 dana bolovanja padaju na teret poslodavca, a nakon toga troškove bi trebao refundirati zavod zdravstvenog osiguranja. Međutim, refundacije često nisu potpune, a pojedini zavodi mogu odlučiti da ne refundiraju sredstva u cijelosti. To stvara nesigurnost i za investitore i za poslodavce, ali i za same radnike koji očekuju redovna primanja dok su na bolovanju -  pojasnio je.

Dodao je da je cilj novog zakona pronaći rješenja koja će istovremeno štititi fondove zdravstvenog osiguranja, prava osiguranika i interese poslodavaca.

- Mnogo je odredbi koje treba mijenjati i mnogo rješenja koja možemo preuzeti iz drugih zemalja gdje su se pokazala efikasnim -  zaključio je Čengić.

Imširović: Cilj nije ukidanje bolovanja, već sprečavanje njihovih zloupotreba

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, izjavio je da inicijative koje zagovara Udruženje ne podrazumijevaju ukidanje prava na bolovanje niti umanjenje zdravstvene zaštite građana, već imaju za cilj sprečavanje zloupotreba bolovanja, unapređenje kontrolnih mehanizama i pravedniju raspodjelu troškova između poslodavaca i zdravstvenog sistema.

Govoreći o prijedlozima koji su posljednjih mjeseci izazvali brojne reakcije u javnosti, Imširović je istakao da je inicijativa Udruženja poslodavaca pogrešno interpretirana.

- Ovdje ne govorimo o ukidanju i umanjenju prava na zdravstvenu zaštitu, ne govorimo o ukidanju prava na bolovanja, a isto tako ne govorimo ni o ukidanju broja dana -  rekao je Imširović.

Prema njegovim riječima, Udruženje je zagovaralo izmjene pravilnika i zakonskih rješenja, pri čemu je procijenjeno da je u ovoj fazi efikasnije krenuti od izmjene pravilnika, dok bi izmjene zakona uslijedile u narednom periodu.

Naglasio je da je potrebno razlikovati bolovanje od zloupotrebe bolovanja te da je osnovni cilj inicijative upravo suzbijanje nepravilnosti.

-I deja i cilj kompletne inicijative jeste sprečavanje zloupotrebe bolovanja, kvalitetnija kontrola bolovanja i na kraju ravnomjernija raspodjela tereta bolovanja - kazao je.

Ocijenio je da je novi pravilnik unaprijedio sistem kontrole bolovanja, iako neće u potpunosti eliminisati zloupotrebe. Dodao je da će ključnu ulogu u njegovoj provedbi imati zavodi zdravstvenog osiguranja, ljekari i inspekcijski organi.

Imširović je istakao da Udruženje poslodavaca neće odustati od inicijative za drugačiju raspodjelu troškova bolovanja, navodeći da su poslodavci u Bosni i Hercegovini među najopterećenijima u Evropi kada je riječ o periodu tokom kojeg oni snose finansijski teret bolovanja zaposlenika.

- Ideja je samo da svi u lancu ravnomjernije podnesemo teret bolovanja, a ne da taj teret bude samo na poslodavcu -  rekao je.

Podsjetio je da se u javnosti najčešće spominjalo rješenje prema kojem bi teret bolovanja sa sadašnjih 42 dana bio smanjen na 15 dana, ali je naglasio da je riječ o prijedlogu koji ostaje predmet razgovora socijalnih partnera.

„Kako će ti pregovori završiti, kako ćemo to artikulirati kroz zakon, apsolutno ostaje da socijalni partneri ugovore, dogovore i na kraju implementiraju“, poručio je.

Komentarišući tvrdnje da pojedini poslodavci vrše pritisak na radnike da rade uprkos bolesti ili opravdanim razlozima za bolovanje, Imširović je upozorio na opasnost generalizacije.

- Mislim da je najveći problem ovog društva generaliziranje. Uvijek stavljamo sve u isti koš -  kazao je.

Dodao je da među poslodavcima, kao i među zaposlenicima, postoje različiti primjeri ponašanja, ali da ozbiljne kompanije nastoje unaprijediti uslove rada i standard zaposlenih.

Prema njegovim riječima, tržište rada danas je značajno drugačije nego ranije jer u brojnim privrednim granama nedostaje kvalifikovane radne snage, zbog čega se kompanije sve više bore za svakog zaposlenika.

- Mislim da će uspjeti kompanije koje ulaganje u zaposlenike smatraju investicijom, a ne troškom - rekao je Imširović.

Zaključio je da Udruženje poslodavaca nastoji profilirati svoje članice kao društveno odgovorne kompanije koje, uz ostvarivanje profita, vode računa o adekvatnim primanjima zaposlenih i ukupnom privrednom razvoju.

Nastavak teksta na linku.

(DEPO PORTAL/af)