Odlukom Vlade Kantona Sarajevo o kupovini 24.000 kvadratnih metara zemljišta na Gradskom groblju Vlakovo za narednu godinu riješen je problem nedostatka grobnih mjesta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali dugoročnog rješenja za ovaj konstantan problem i dalje nema, piše Oslobođenje.

Kupovinom parcele od privatnih lica na sjevernom dijelu groblja, u produžetku Aleje velikana, predviđeno je 2.700 grobnih mjesta. U Kantonu Sarajevo godišnje se u prosjeku obavi između 2.300 i 2.400 dženaza i sahrana, od čega je većina, oko 1.800, na Vlakovu.

- Mi smo sada mirni godinu. Predviđena je i druga faza kupovine oko 40 dunuma zemlje od privatnih lica u okolini groblja sa sjeverne strane i to će, vjerovatno, biti realizovano, tako da smo mirni još možda pet godina. Međutim, otkako sam ja na ovoj poziciji, a i ranije, to su samo kratka rješenja. Nikada nije završeno dugoročno i to je vječiti problem, kazao je Nedžad Holjan, direktor kantonalnog preduzeća „Pokop“, koje upravlja gradskim grobljima.

Holjan ističe da je Vlakovo jedino otvoreno groblje gdje se sahranjuje većina Sarajlija. Manje sahrana ima na ostalim grobljima, poput Gradskog groblja Bare koje je zvanično zatvoreno 1986. godine, upravo kada je otvoreno groblje u Vlakovu.

U samo 40 godina, Gradsko groblje Vlakovo, gdje je nekada bila obična, prazna ledina, naraslo je na 500.000 kvadratnih metara.

A Kanton ne planira zaustavljanje širenja ovog groblja.

Predviđeno je da se ono širi i na zapadnu stranu, cijelom svojom dužinom. Zemljište koje treba otkupiti je u državnom vlasništvu, ali sa nejasnom vlasničkom strukturom između Općine Ilidža i Federacije BiH. Dodatni problem je i to što JP Autoceste FBiH polaže pravo na određeni dio vlasništva. Zbog ovih komplikovanih odnosa, ali i nedostatka regulacionog plana, širenja groblja na ovom dijelu je još na čekanju.

- Kada bismo završili i otkupili ovaj dio zemlje, to bi bilo veliko povećanje kapaciteta. Riješili bismo problem ukopnih mjesta, siguran sam, bar za petnaestak godina. Ovaj proces, po meni, dugo traje, ali mislim da će biti završen. Nažalost, sada smo u situaciji da iz godine u godinu pronalazimo rješenja, kazao je Holjan.

Problem s grobljima prisutan je u mnogim zajednicama, ne samo u BiH, ali u Sarajevu je situacija specifična. Prije rata su postojali planovi da se gradsko groblje pravi u Topliku, koji se sada nalazi u Republici Srpskoj. Također, postojale su i ideje da se groblje pravi u Visokom, koje je van Kantona Sarajevo. Na koncu je odluka pala na Vlakovo.

Posljednja inicijativa i nacrt urbanističkog plana Kantona Sarajevo kao dugoročnu ideju predlažu gradnju groblja na Žuči. Međutim, ovoj ideji se protivi lokalna zajednica, odnosno Općina Novo Sarajevo.

- Tako je to uvijek. Niko ne želi groblje. Svaka lokalna zajednica je protiv toga. Ali mi kao preduzeće i kao odgovorna firma uvjeravamo građane da će svaki stanovnik, svaki građanin biti ukopan i sahranjen na dostojanstven način, poručio je Holjan.

A to dostojanstvo košta. Iz „Pokopa“ kažu da cijene određuje vlasnik, to jeste Kantonalna vlada. Osnovna cijena sahrane je 785 maraka. Kako kaže Holjan, to se odnosi samo na tehnički dio ukopa, dok se vjerski obredi organizuju posebno.

- To nije tržišna cijena. Sam otkup zemlje i izgradnja jednog grobnog mjesta koštaju oko 1.400 KM, usluge 'Pokopa' 600 do 700, što na kraju izađe između 2.000 i 2.100 maraka. To je taj osnovni paket, pojašnjava Holjan.

Od krematorija se nije odustalo

U svijetu je u porastu kremiranje preminulih, što u Sarajevu trenutno nije moguće. U sklopu prvog idejnog rješenja groblja Vlakovo bio je predviđen i krematorij, ali ta ideja tada nije realizovana.

- Mi kao 'Pokop' vršimo usluge kremiranja, ali se to sada radi u Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu. Mislim da Sarajevo treba imati svoj krematorij i na tome se radi. S obzirom na to da je Sarajevo većinski muslimanski grad i da nema velikog interesa za kremiranje, sam krematorij bio bi izuzetno neisplativ. Ali u saradnji sa Vladom, koja je izuzetno zainteresovana, radimo na projektu da u sklopu krematorija bude i spaljivanje druge vrste otpada, poput patološkog i otpada iz bolnica. To je aktivan projekat na kome se radi i mislim da bi se to dugoročno isplatilo, zaključio je Holjan.

(DEPO PORTAL/dg)