Bruxelles tvrdi da Evropska unija (EU) mora rasti, ali otpor unutar bloka i dalje je snažan, pri čemu neki smatraju da se EU prvo mora reformisati prije proširenja. Crna Gora izdvaja se kao najozbiljniji kandidat za članstvo, dok je Bosna i Hercegovina među zemljama koje sugeriraju otvorenost ka postepenom pristupu integracijama i moguće privremeno ograničavanje prava veta zbog ubrzanja pristupnog procesa.

- Proširenje je prioritet za Evropsku uniju i ako naši kandidati ispune svoje obaveze, onda i mi moramo ispuniti svoje - kazala je komesarka za proširenje Marta Kos uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu ranije ovog mjeseca.

Kao dokaz da EU prelazi sa retorike na konkretne poteze, Kos je navela činjenicu da je blok u aprilu, prvi put nakon 17 godina, formirao radnu grupu za izradu pristupnog ugovora za zemlju kandidata - Crnu Goru.

- Ne postoji jasniji signal da EU vidi Crnu Goru kao svoju sljedeću članicu - kazao je za DW programski menadžer i viši istraživač u Centru za evropske politike (CEP) u Beogradu Strahinja Subotić.

Proširenje kao geopolitičko i sigurnosno pitanje

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine vratila je pitanje proširenja u središte evropske politike, pretvarajući proces koji je dugo bio tehničke prirode u geopolitičko i sigurnosno pitanje.

- Geopolitička potreba za proširenjem prepoznata je od svih država članica. Međutim, to je uvijek povezano sa dvije stvari, s jedne strane pristupom zasnovanim na zaslugama, po kojem se zemlje kandidatkinje procjenjuju na osnovu reformi i gdje nema prečica, a s druge strane potrebom da Evropska unija promijeni svoje politike i metode upravljanja - kazao je za DW Steven Blockmans iz Centra za evropske političke studije (CEPS).

Da li je postojeći model pristupanja i dalje adekvatan?

Rasprava u Bruxellesu zato je sve više fokusirana ne samo na samo proširenje, već i na pitanje da li je tradicionalni model pristupanja EU i dalje adekvatan.

Komesarka Marta Kos priznala je da EU i dalje koristi metodologiju razvijenu prije četiri decenije.

- Ono o čemu sada razgovaramo sa državama članicama je da li bi se principi postepene integracije, koje uglavnom koristimo na jedinstvenom tržištu, mogli proširiti i na druge oblasti, posebno sigurnost - kazala je Kos.

Novi modeli postepene integracije u EU na stolu

Njemački kancelar Friedrich Merz u nedavnom prijedlogu o proširenju EU pozvao je da se otvore svi pregovarački klasteri sa Ukrajinom te predložio oblik "pridruženog članstva" koji bi Kijev još prije punopravnog pristupanja čvršće povezao sa EU, uključujući veće učešće u institucijama EU te u vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Istovremeno, Merz je predložio da zemlje zapadnog Balkana i Moldavija dobiju privilegovan pristup jedinstvenom tržištu EU, status posmatrača u tijelima EU i postepenu integraciju u procese donošenja odluka da bi se ubrzao njihov put ka članstvu.

Ideje poput ovih već godinama kruže Bruxellesom i evropskim prestonicama.

Model faznog pristupanja EU

Steven Blockmans, jedan od autora modela "faznog pristupanja", kazao je za DW da su elementi tog pristupa postepeno postali dio glavnih razmišljanja unutar EU kroz Plan rasta za zapadni Balkan i prijedloge koje su iznijele zemlje poput Francuske, Njemačke i Litvanije.

- Vidite elemente postepenijeg pristupa, po kojem se koristi za provedene reforme nude već u ranim pretpristupnim fazama procesa - kazao je Blockmans.

Otpor pojedinim prijedlozima za Ukrajinu

Istovremeno, Blockmans je ukazao da su neki ambiciozniji prijedlozi za Ukrajinu već naišli na otpor.

Među njima je bila ideja "obrnutog proširenja", koju su podržavali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i dijelovi Evropske komisije, po kojoj bi zemlje poput Ukrajine prvo formalno ušle u EU, a reforme završile naknadno.

Države članice brzo su odbacile tu ideju.

Ideja koja više nije potpuni tabu

Merzov prijedlog ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja budućeg proširenja: koliko moći bi nove članice od samog početka trebalo da imaju u kontekstu odlučivanja, posebno u oblastima gdje EU odluke i dalje zahtijevaju jednoglasnost.

Ta rasprava ponovo je skrenula pažnju na jednu od kontroverznijih ideja u Briselu, a to je mogućnost privremenog ograničavanja prava veta za nove članice nakon pristupanja.

Prijedlog je razvijen u okviru modela faznog pristupanja od strane istraživača CEPS-a, uključujući Stevena Blockmansa i analitičara CEP-a Strahinju Subotića.

"Ne članstvo drugog reda"

Po Subotiću, cilj nije bio stvaranje "članstva drugog reda", kako tvrde neki kritičari, već uvjeravanje skeptičnih država članica da proširenje neće paralizovati EU. On smatra da bi ograničenja mogla biti vremenski i sadržajno ograničena.

- To bi se moglo odnositi samo na jednu ili dvije oblasti politika i ne nužno na isti način ili u istom trajanju za svaku zemlju kandidatkinju - rekao je Subotić.

Pravno gledano, Blockmans kaže da bi takav mehanizam mogao biti uključen u pristupne ugovore. Politički, međutim, pitanje ostaje veoma osjetljivo jer se tiče suvereniteta i jednakih prava među državama članicama.

Ipak, nekoliko zemalja zapadnog Balkana već je signalizovalo otvorenost prema toj ideji.

Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija sugerisale su da bi prihvatile privremena ograničenja prava veta ako bi to pomoglo ubrzanju pristupanja.

Crna Gora kao testni slučaj

Crna Gora, međutim, ne želi odlaganja niti prelazne aranžmane.

Analitičari smatraju da će vjerovatno biti posljednja zemlja koja će ući u EU po sadašnjim pravilima prije nego što dođe do dubljih institucionalnih reformi.

Istovremeno, i Blockmans i Subotić vjeruju da bi pristupanje Crne Gore moglo poslužiti kao poligon za testiranje nekih novih mehanizama proširenja o kojima se trenutno raspravlja u Briselu.

Subotić očekuje da će EU kroz pristupni ugovor Crne Gore uvesti snažnije mehanizme nadzora nakon pristupanja nego u prethodnim rundama proširenja, posebno u oblastima vladavine prava i demokratskog nazadovanja.

Blockmans zaključuje da bi Crna Gora mogla poslužiti kao svojevrsni testni slučaj za primjenu prelaznih aranžmana i zaštitnih mehanizama u procesu proširenja, dok bi pristupni ugovor koji EU trenutno priprema mogao postati model za buduća proširenja Unije, prenosi DW.

(FENA/au)