Koliko su opasne najave o formiranju trećeg entiteta, a koliko ustavno utemeljene? Ko je prekršio zakon u slučaju prelaza Gradiška i šta za budućnost ureda OHR-a znači ostavka visokog predstavnika? Na ova i ostala pitanja u Danu uživo odgovorio je profesor ustavnog prava Davor Trlin.

Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci izazvalo je brojne reakcije javnosti, pravnika i političara, a cijeli slučaj dodatno je otvorio pitanja zakonitosti postupanja institucija, odnosa SNSD-a i HDZ-a, uloge Milorada Dodika, ali i budućnosti OHR-a i državne imovine u Bosni i Hercegovini.

Pravni stručnjak Trlin u razgovoru za N1 ocijenio je da postoje ozbiljne pravne dileme u vezi sa otvaranjem prelaza, ali i upozorio na moguće političke posljedice promjena međunarodnih odnosa i američke politike prema BiH.

“Nije bilo zakonito otvoriti prelaz bez saglasnosti UIO”

Govoreći o puštanju u funkciju graničnog prelaza Gradiška, Trlin smatra da procedura nije provedena u skladu sa zakonom.

- Zakon o graničnoj kontroli jasno pravi razliku između novog i privremenog graničnog prelaza. U ovom slučaju, po meni, riječ je o privremenom prelazu - rekao je.

Naglasio je da je za takvu odluku bila neophodna prethodna saglasnost Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

- Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija i bez njenog konsenzusa nije bilo moguće otvoriti novi prelaz - rekao je.

Dodao je da mu nije jasno zbog čega predsjedavajući Upravnog odbora UIO Srđan Amidžić ranije nije dao saglasnost, posebno jer je pitanje raspodjele prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske već bilo u proceduri.

“Moguće su i krivične prijave”

Trlin smatra da bi pravosudne institucije trebale ispitati postupanje zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka.

- Ključan je izostanak prethodne saglasnosti UIO i moguće je da je gospodin Bošnjak počinio segment krivičnog djela zloupotrebe položaja koji se odnosi na prekoračenje ovlaštenja -  rekao je.

Podsjetio je da je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković podnio krivičnu prijavu protiv Bošnjaka i direktora UIO Zorana Tegeltije.

“To je eklatantan govor mržnje”

Komentarišući prijave protiv ministra finansija BiH Srđana Amidžića zbog govora mržnje, Trlin kaže da je riječ o ozbiljnom problemu u pravosudnoj praksi BiH.

- Po meni, riječ je o eklatantnom govoru mržnje -  rekao je.

Istakao je da tužilaštva u BiH postavljaju veoma rigidne standarde kada je riječ o dokazivanju govora mržnje i javnog prostora.

- Imamo utisak nekažnjivosti i onda obični građani zaključuju: ako može političar, zašto ne bih mogao i ja - upozorio je.

Dodao je da, prema njegovom mišljenju, nema razlike između veličanja Ratka Mladića kroz slike i javnog proglašavanja Mladića herojem.

“Milorad Dodik sada ostavlja utisak da vodi proces”

Govoreći o političkoj ulozi Milorada Dodika, Trlin smatra da je promjena američke administracije značajno uticala na odnose u BiH.

- Čini se da je promjenom američke administracije došlo do zaokreta i pasivizacije OHR-a - rekao je.

Dodao je da Dodik trenutno ostavlja utisak političara koji kontroliše procese, ali smatra da iza toga stoje prije svega američki ekonomski interesi.

- Mislim da je riječ o ekonomskim interesima Donalda Trumpa i njegove administracije - rekao je.

“Moguće je da Amerikanci guraju rješavanje državne imovine”

Trlin smatra da bi upravo američki interes za projekte poput Južne interkonekcijemogao ubrzati dogovor o državnoj imovini.

- Američki interes je očigledno veoma veliki da se riješi pitanje državne imovine kako bi mogli gurati infrastrukturne i energetske projekte -  rekao je.

Podsjetio je da je Ustavni sud BiH već definisao da je država titular državne imovine, dok niži nivoi vlasti mogu imati pravo korištenja i koncesija.

“Moguće je da dođe novi visoki predstavnik prihvatljiv i Dodiku i Amerikancima”

Govoreći o budućnosti OHR-a, Trlin je rekao da se već mjesecima može primijetiti proces njegovog postepenog povlačenja.

- Mislim da je već od februara 2025. bilo jasno da se OHR pasivizira - rekao je.

Dodao je da bi u budućnosti mogao biti imenovan visoki predstavnik koji bi odgovarao i američkoj administraciji i Miloradu Dodiku.

- Moguće je da bi onda Dodik mogao uraditi upravo ono što se od njega očekuje -  rekao je.

“Bez OHR-a sistem bi bio spor, ali ne vjerujem da bi došlo do rata”

Komentarišući često pitanje šta bi bilo sa Bosnom i Hercegovinom bez međunarodnog nadzora, Trlin smatra da država ne bi skliznula u sukob, ali bi sistem bio blokiran.

- Mislim da se ne bi zaratilo. Država bi funkcionisala, ali bi se odluke donosile jako sporo - rekao je.

Istakao je da je OHR s jedne strane ograničavao unutrašnji suverenitet BiH, ali je istovremeno bio ključan za uspostavljanje institucija poput vojske, pravosuđa i sigurnosnog sistema.

(nastavak teksta na linku

(DEPO PORTAL/af)