Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, piše Raport.

O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika.

Schmidt je imenovan za na poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) u maju 2021. godine, a stupio na dužnost u avgustu iste godine.

Schmidt je političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke. Bio je zastupnik u Njemačkom federalnom parlamentu (Bundestag), donjem, zastupničkom domu, a posebno je angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima.

On je na poziciji zamijenio Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009., godine, nakon što je zvanično počeo proces zatvaranja OHR-a koji traje gotovo 13 godina.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

OHR ima ovlasti za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Od jula 2020. godine, u OHR-u radi 13 stranih državljana, od kojih su četiri diplomate koje su postavile vlade njihovih zemalja, te 76 članova domaćeg osoblja.

Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropske diplomate, a svi od dosadašnjih 12 prvih zamjenika bili su američke diplomate.

Sredstva za financiranje OHR-a dodjeljuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Budžet OHR-a za 2020. - 2021. godinu iznosio je, kada je imenovan, nešto više od 5,3 miliona eura, od čega Evropska unija izdvaja 54,37 posto, Sjedinjene Američke Države 22 posto, Japan 10 posto, Kanada 3,03 posto, Organizacija islamske konferencije 2,5 posto, Rusija 1,2 posto i ostali ukupno 6,9 posto.

Najveći dio budžeta troši se na plaće i naknade, a upravo je plaća šefa OHR-a godinama bila politička tema u BiH.

Sada je pitanje ko će ga zamijeniti. Prema nezvaničnim informacijama iz nekoliko stranih ambasada razmatraju se drugi kandidati, a prema svemu sudeći - novi visoki predstavnik mogao bi doći iz Italije.

Izvori tvrde da su 'u igri' dva izuzetna jaka politička kandidata, oba iz Italije, koji bi bili spremni preuzeti funkciju visokog predstavnika. Radi se o iskusnim političarima starog kova koji razumiju BiH, ali i važnost njenog evropskog puta ne samo za BiH nego i za EU kojoj očajnički treba nekoliko pobjeda na domaćem terenu.

(DEPO PORTAL/dg)