Europa se mora pripremiti za dugotrajni energetski šok uzrokovan ratom na Bliskom istoku. Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen rekao je da se EU priprema za najgore scenarije, bez obzira na to što do nje još nije stigla puna kriza.
Kako piše Financial Times, a prenosi Jutarnji, na razini EU razmatraju se sve mogućnosti, pa i oslobađanje dodatne nafte iz strateških rezervi da bi se ublažio pritisak na cijene. Jedna od opcija su i mjere racioniranja goriva.
Na Europu je odlazilo samo 10 posto goriva koje dolazi Hormuškim tjesnacem, ali porast cijena nafte zbog blokade Hormuškog tjesnaca nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače zahvatio je cijeli svijet.
Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego što su bile u ranijoj fazi krize, analize pokazuju da će ovo biti dugotrajna situacija i da zemlje moraju biti sigurne da imaju sve što im je potrebno, rekao je Jørgensen. Iako u EU sigurnost opskrbe još nije dovedena u pitanje.
Strukturni učinci
Bruxelles izrađuje planove za rješavanje "strukturnih, dugotrajnih učinaka" rata. EU se sada priprema za najgore scenarije: bolje biti spreman nego se kasnije žaliti, ističe povjerenik Jørgensen.
Zrakoplovne tvrtke su zabrinute da bi moglo doći do nestašice goriva za avione. Na pitanje o mogućnosti slabljenja propisa o mlaznom gorivu da bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a ili dopuštanje većeg udjela etanola u automobilskom gorivu, Jørgensen je rekao da postojeći propisi nisu promijenjeni, ali i da razmatraju sve opcije.
EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo, koje u EU ima točku smrzavanja od -47°C, dok je u SAD-u -40°C, piše Financial Times.
Povijesni rekord
Zemlje EU su se u ožujku odlučile na najveće oslobađanje strateških rezervi nafte u povijesti. Jedna od opcija je da se ide na novo puštanje nafte iz strateških rezervi. "Moramo držati svoje mogućnosti otvorenima, a ako ovo kako predviđam bude doista dugotrajna kriza, onda nam ti alati trebaju i u kasnijoj fazi. Trebamo ih iskoristiti u pravom trenutku, i to mora biti proporcionalno", poručio je povjerenik EU za energetiku.
Ponovio je da ove godine neće biti promjena u zakonodavstvu EU da bi se okončao uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da je umjesto toga prihvatljivo oslanjati se na SAD i druge partnere da osiguraju dodatne zalihe dok oni funkcioniraju na "slobodnom tržištu".
(DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook