Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH odabrala  grupu ponuđača koju predvodi firma Smartmatic BiH d.o.o., Sarajevo kao najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, s ovim je napravljen tek prvi, značajniji korak na uvođenju izbornih tehnologija u izborni proces na biralištima u oktobru kada će biti održani opći izbori u BiH.

Ugovor je dodijeljen u ukupnom iznosu od oko 74.5 miliona KM bez PDV-a, uz uračunat popust od 10 posto.

Političke opstrukcije i brojne prepreke

No, uvođenje izbornih tehnologija nije samo pitanje nabavke opreme, već zahtijeva detaljnu promjenu pravila po kojima funkcioniše cijeli izborni sistem i zato je sad pitanje, koliko je realno i izvjesno da na izborima u oktobru glasamo uz skenere i biometrijsku identifikaciju.

Sama Centralna izborna komisija uistinu je uprkos brojnim preprekama uradila značajan i velik posao, u kojem joj druge državne institucije iako su bile to dužne, nisu pomogle, a istovremeno im je posao otežavan političkim opstrukcijama.

Počevši od kašnjenja u osiguranju novca za nove izborne tehnologije, pa do raznih drugih prepreka koje su uticale na to da su raniji, prvobitni rokovi u ovom procesu odavno 'probijeni'.

U narednim danima, odnosno, 10 dana nakon što ostali ponuđači dobiju odluku CIKBiH o najpovoljnijem ponuđaču oni mogu  izjaviti žalbu Uredu za razmatranje žalbi BiH .

Premda se očekuje da Ured u ovoj situaciji promptno djeluje, upitno je koliko će trajati da bude donesena odluka s obzirom i na obimnost same dokumentacije i složenosti ,a u konačnici i vrijednosti ovog tendera.

Također, nisu riješeni ključni zakonski segmenti za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH.

Naime, izmjene Izbornog zakona BiH su preduslov za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali i širi pokušaj da se izbori u Bosni i Hercegovini učine sigurnijim, transparentnijim i otpornijim na zloupotrebe.

CIKBiH je u oktobru prošle godine predložio PSBiH kao zakonodavcu izmjene Izbornog zakona BiH koje su neophodne za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

U decembru prošle godine te izmjene su  dobile podršku u Predstavničkom domu PSBiH, ali njihov dalji put je zaustavljen jer SNSD i HDZBiH preko svojih članova u Kolegiju Doma naroda PSBiH, Nikole Špirića i Dragana Čovića, sprečavaju uvrštavanje tog zakona na dnevni red, odnosno raspravu o tom zakonu i njegovo usvajanje.

Suština predloženih izmjena je da se zakonski okvir prilagodi uvođenju tehnologija koje su već testirane na lokalnim izborima 2024.godine, ali bez kojih njihova šira primjena nije moguća.

Jedan od glavnih problema koje izmjene pokušavaju riješiti odnosi se na kapacitete same Centralne izborne komisije. Zbog širenja nadležnosti kroz ranije izmjene zakona, CIK je dobio dodatne obaveze, ali bez odgovarajuće unutrašnje organizacije.

Kako Vijeće ministara BiH, zbog odbijanja SNSD-a, još nije usvojilo pravilnik koji uređuje rad ove institucije i nova zapošljavanja, predloženo je da CIK može usvojiti svoj pravilnik bez saglasnosti Vijeća ministara BiH.

Jer, bez toga, institucija koja treba upravljati cijelim procesom nema dovoljno operativne snage ni jasno definisanu strukturu, ali SNSD i HDZBiH i to sprečavaju.

Također, izmjenama Izbornog zakona BiH koje su na čekanju, precizira se korištenje biračkog spiska u elektronskom obliku, što je tehnički preduslov za digitalne procese, kao i izgled glasačkog listića.

Dosadašnji listići sadržavali su uputstva za glasanje i korištenje tehnologija, ali se predlaže njihovo uklanjanje kako bi listić bio jednostavniji i prilagođen mašinskom očitavanju.

To je važno jer tehnologije poput optičkih skenera zahtijevaju standardizovan i pregledan dizajn.

Dodatne promjene odnose se na samo brojanje glasova. Zakon prvi put jasno pravi razliku između situacija kada se glasovi broje elektronski i kada se broje ručno.

U zakon se uvode pravila za rad optičkih skenera, uključujući način štampanja i distribucije završnih izvještaja sa biračkih mjesta. Takođe se precizira kako i kada se može tražiti ponovno brojanje glasova u slučaju elektronske obrade, kao i obavezno kontrolno brojanje određenog uzorka biračkih mjesta koje određuje CIK. Time se pokušava osigurati dodatna provjera tačnosti rezultata i povjerenje u sistem.

Važna izmjena odnosi se i na tumačenje nevažećih listića. Dosadašnja praksa je često bila neujednačena, pa se sada precizira da svaka dodatna oznaka na listiću ne znači automatski da je glas nevažeći. Ova promjena je bitna i u kontekstu tehnologija koje mogu drugačije interpretirati oznake na listiću.

Na kraju, predviđene su i sankcije za kršenje novih pravila, što do sada nije bio slučaj u pojedinim segmentima zakona. Time se zatvara krug , od tehničkih uslova za uvođenje tehnologija, preko organizacije i kontrole procesa, do odgovornosti za eventualne zloupotrebe.

Hoće li intervenirati Schmidt?

Raport saznaje da bi problem neusvajanja ovih, faktički tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH mogao biti riješen određenom intervencijom visokog predstavnika u BiH, na način da usljed blokade Doma naroda PSBiH nametne ove izmjene, kroz dodatno tumačenje , odnosno dopunu odluke o izmjenama iz 2024. godine.

Na taj način CIKBiH bi mogao nesmetano i rasterećenije nastaviti s aktivnostima nakon što odluka  o izboru najpovoljnijeg dobavljača skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju postane pravosnažna i konačna, a do tada će sigurno, prema saznanjima Raporta, proteći još najmanje mjesec dana .

Prema ranijem planu, prvi korak nakon što bude potvrđen izbor ovog ili nekog drugog najpovoljnijeg ponuđača, predviđeno je provođenje takozvanih testnih, odnosno 'mock' izbora.

Kroz ovu simulaciju trebalo bi biti provjereno kako sistemi funkcionišu u realnim uslovima, prije nego što budu korišteni na biračkim mjestima.

Već u toj fazi CIKBiH bi morao imati nove zaposlenike koji će raditi na realizaciji projekta i samoj provedbi izbora,a to zapošljavanje je, kako smo već naveli trenutno onemogućeno.

Paralelno s testiranjem trebala bi početi široka informativna kampanja i edukacija.

Brojne obaveze, a kratak rok

Ona ne obuhvata samo članove biračkih odbora, nego i birače, političke subjekte, posmatrače, kao i različite ciljne grupe.

Cilj je da svi koji učestvuju u izbornom procesu razumiju kako nove tehnologije funkcionišu i kako utiču na način glasanja.

U tehničkom dijelu, CIK treba nastaviti saradnju sa Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, posebno u segmentu biometrijske identifikacije birača. Ta saradnja je ključna kako bi sistemi za provjeru identiteta birača mogli raditi pouzdano i biti povezani sa postojećim bazama podataka.

Istovremeno, treba biti  poduzet  niz logističkih i tehničkih priprema. Potrebno je osigurati skladišta i prostor gdje će se uređaji čuvati i konfigurisati prije izbora.

U tim prostorima vrši se testiranje opreme, softvera i sigurnosnih protokola kako bi se otklonile eventualne greške prije nego što tehnologija bude raspoređena na teren.

Zatim slijedi uspostava kompletne IT infrastrukture. To uključuje podršku općinskim i gradskim izbornim komisijama, ali i uspostavljanje data centra koji omogućava praćenje aktivnosti na biračkim mjestima, rad call centra te osiguravanje serverskog prostora za aplikacije i web-stranice koje će se koristiti tokom izbora.

Uz tehničke pripreme, kontinuirano se treba raditi i na dodatnoj edukaciji osoblja, izradi priručnika i instrukcija, kao i provođenju nezavisnih revizija sistema. Ove kontrole imaju cilj da povećaju transparentnost i sigurnost cijelog procesa, posebno jer se radi o uvođenju novih i osjetljivih tehnologija.

Do izbora je ostalo oko sedam mjeseci, a brojni su procesi i radnje koje još treba provesti CIKBiH.

Ako se u obzir uzmu žalbe na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača što će dodatno uticati na rokove, kao i političke opstrukcije i činjenicu da CIK-u ne želi niko pomoći u ovom procesu, onda je pitanje 'hoćemo li u oktobru glasati uz skenere i uz otisak prsta' sasvim opravdano, a odgovor na njega sve neizvjesniji.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)